Podgorica, (MINA) – Ustavni sud prvi put od uvođenja ustavne žalbe nema nijedan predmet stariji od godinu i po, saopštila je predsjednica tog suda Snežana Armenko, navodeći da ostvareni rezultat nije samo statistički uspjeh, već poruka građanima da više neće godinama čekati na zaštitu svojih ustavnih prava.

 

Ona je kazala da je Ustavni sud ostvario rezultat koji do sada nije zabilježen u njegovom radu, ističući da je danas najstarija ustavna žalba pred Sudom iz prošle godine.

 

„Prvi put od uspostavljanja nadležnosti za odlučivanje o ustavnoj žalbi 2007. godine, Ustavni sud nema nijednu ustavnu žalbu stariju od godinu i po, što znači da je danas najstarija ustavna žalba pred Ustavnim sudom iz prošle godine“, rekla je Armenko.

 

 

Ona je podsjetila da su građani do prije dvije godine na odluke Ustavnog suda čekali i do šest godina.

 

„Za samo dvije godine riješili smo sve ustavne žalbe primljene unazad sedam godina, a za tri godine više od 5,2 hiljade predmeta po ustavnim žalbama“, navela je Armenko.

 

Kako je kazala, ostvareni rezultat nije samo statistički uspjeh, već poruka građanima da više neće godinama čekati na zaštitu svojih ustavnih prava.

 

“Naš cilj nije bio samo da riješimo zaostatak i popravimo statistiku. Naš cilj je da građani znaju da će, kada iscrpe sva druga pravna sredstva, pred Ustavnim sudom dobiti blagovremenu, kvalitetnu i djelotvornu zaštitu svojih prava“, poručila je Armenko.

 

Ona je ocijenila da ostvareni rezultati treba da doprinesu vraćanju povjerenja građana u Ustavni sud, koji je, kako je rekla, posljednji garant zaštite ljudskih prava i sloboda na nacionalnom nivou.

 

“Jer zaštita prava jednog čovjeka znači zaštitu pravnog sistema u cjelini. To je suština ovog rezultata i najbolja potvrda da Ustavni sud danas ispunjava svoju ustavnu ulogu”, navela je Armenko.

 

Govoreći o kvalitetu rada institucije, Armenko je kazala da je cilj da Ustavni sud za građane postane „Strazbur u malom“, odnosno mjesto na kojem će moći da ostvare djelotvornu zaštitu ustavnih prava, bez potrebe da pravdu traže na međunarodnom nivou. 

 

Prema njenim riječima, da se takav cilj ostvaruje pokazuje i praksa Evropskog suda za ljudska prava.

 

„Odluka u predmetu ‘Lipa protiv Crne Gore’ pokazuje da Evropski sud uvažava odluke Ustavnog suda i poziva na poštovanje pravnih stavova koje izražavamo u pojedinačnim predmetima“, rekla je Armenko.

 

Kako je kazala, takav stav prema kvalitetu rada Ustavnog suda se potvrđuje u kontinuitetu budući da Evropski sud u realnom vremenu cijeni kvalitet odluka, pa gotovo da više nema komuniciranih, odnosno spornih predmeta pred ovom međunarodnom instancom. 

 

Armenko je navela da je Ustavni sud u prethodnom periodu kroz svoje odluke štitio pravo na život, pravo na zdravstvenu zaštitu, pravo na privatni život, pružao zaštitu od mobinga, odlučivao u postupcima ekstradicije i pravičnog suđenja.

 

Kako je dodala, kroz predmete restitucije i eksproprijacije Ustavni sud je doprinosio uspostavljanju pravnih standarda i jačanju pravne sigurnosti.

 

Prema riječima Armenko, povraćaj oduzete imovine ili dosuđivanje naknade za njeno oduzimanje stoji kao relikt i opomena u već postojećim i decenijama neriješenim slučajevima nacionalizacije, restitucije i eksproprijacije imovine koja predstavlja ustavno i zakonsko pravo svakog građanina.

 

“Upravo u odlukama u ovoj izuzetnoj složenoj materiji ukazali smo na pravnu nesigurnost, neujednačenu sudsku praksu i potrebu dosljednije zaštite ustavnih prava, doprinoseći izgradnji stabilnijeg i pravičnijeg pravnog sistema”, dodala je Armenko.

 

Armenko je zahvalila sudijama i stručnoj službi na ostvarenom rezultatu, ističući da je postignut uprkos tome što Ustavni sud duže vrijeme radi u nepotpunom sastavu i sa nedovoljnim brojem zaposlenih u stručnoj službi.

 

Ona je upozorila da se takav nivo efikasnosti ne može dugoročno održati bez snažne i konkretne podrške države. 

 

Armenko je poručila je je Ustavnom sudu za dalje unaprjeđenje rada neophodan potpun sastav sudija, novi zakonodavni okvir i stvarna i suštinska finansijska nezavisnost, a ne finansijska nezavisnost samo na papiru.

 

“To nije ulaganje u jednu instituciju – to je ulaganje u zaštitu ustavnih prava svih građana Crne Gore. To je pokazatelj koliko je država zaista demokratski zrela da obezbijedi uslove za funkcionisanje jedinog ustavnog kontrolora sve tri grane vlasti”, zaključila je Armenko.

(kraj) nim/gop