Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora nije obuhvaæena ovogodišnjom globalnom listom 157 država rangiranih na osnovu indeksa ekonomskih sloboda Heritadž fondacije /The Heritage Foundation/, koja je upozorila na neke prepreke u najmlaðoj državi na svijetu. Van liste su ostale još èetiri države - Sudan, Kongo, Irak i Srbija, ali se u izvještaju o njoj daju i napomene o ekonomskim slobodama za Crnu Goru, uz ocjenu da se veæina njih za nekadašnje èlanice državne zajednice ne može izmjeriti zbog nasilja i politièkih previranja u prethodnim godinama. Heritadž je posljednji put Srbiju i Crnu Goru rangirao 2003. godine, kada je zaslužila 39,5 poena, što je svrstavalo u zemlje sa najnižim stepenom ekonomskih sloboda na svijetu. Fondacija je podsjetila da se Crna Gora prošle godine osamostalila i upozorila na stanja nekih sloboda u njoj, kao i u Srbiji. Na primjer, za poslovne slobode se navodi da je u Srbiji za poèetak biznisa potrebno prosjeèno 18 dana, u Crnoj Gori 24, dok je svjetski prosjek 48. Za dobijanje poslovnih dozvola u Srbiji treba proæi 20 procedura, u Crnoj Gori 22, a upozorava se da pravila mogu biti nedosljedna i netransparentna. U izvještaju se navodi da bi Srbiji i Crnoj Gori, da su ove godine obuhvaæene listom, za trgovinske slobode trebalo oduzeti petinu poena koje su dobile 2002. godine zbog necarinskih barijera, jer dozvole za uvoz i korupcija poveæavaju troškove prometa. Dio izvještaja o fiskalnim slobodama samo konstatuje da Crna Gora primjenjuje porez na dodatu vrijednost od 2003. godine i ima stopu poreza na dobit kompanija od devet odsto, dok je najveæa na dohodak graðana 22 odsto. Ta stopa je od januara zamijenjena jedinstvenom od 15 odsto, uz najavu izjednaèavanja sa onom na dobit preduzeæa u narednim godinama. Kritikovana je ukupna vladina potrošnja i u Srbiji i Crnoj Gori, ukljuèujuæi i transfere, jer je visoka i posljednjih godina procijenjena na oko 46 odsto bruto domaæeg proizvoda. Da su Srbija i Crna Gora rangirane ove godine, njenom rezultatu za monetrane slobode bilo bi oduzeto 15 odsto zbog politike direktne ili indirektne kontrole cijena nekih proizvoda - osnovnih životnih namirnica, javnih dobara, prevoza, telekomunikacionih usluga i goriva. Crnogorskoj i srpskoj investicionoj regulativi priznat je napredak u ukidanju ogranièenja za ulaganja stranaca, ali je poslovno okruženje ocijenjeno ko još slabo. “Prekomjerna birokratija i korupcija su glavne koènice postojeæim i novim preduzeæima”, navodi se u izvještaju. Za finansijske slobode napominje se da je Crna Gora privatizovala posljednju banku sa veæinskim uèešæem države još 2005. godine, dok se njeno tržište kapitala, za razliku od srpskog, smatra manje razvijenim. U oblasti svojinskih prava navodi se da je sudski sistem neefikasan, sudije slabo obuèene, a korupcija prisutna. Heritadž je konstatovao da su troškovi rada relativno niski i u Srbiji i u Crnoj Gori, koja je dopunila radno zakonodavstvo kako bi poveæala fleksibilnost tržišta. Heritadž fondacija je osnovana 1973. godine, kao istraživaèki i obrazovni institut èiji je cilj da promoviše konzervativne javne politike zasnovane na principima slobode privreðivanja, ogranièene vladavine, individualnih sloboda, tradicionalnih amerièkih vrijednosti i jake nacionalne odbrane. Samo sedam od 157 zemalja koje se ove godine nalaze na listi fondacije smatraju se ekonomski slobodnim. Predvode ih Hong Kong i Singapur, a slijede Australija, Sjedinjene Amerièke Države, Novi Zeland, Velika Britanija i Irska. Na samom dnu liste su Sjeverna Koreja, Kuba, Libija, Zimbabve i Burma. Od zemalja regiona, Slovenija se nalazi na 58. mjestu, Albanija je 66., Makedonija 71., Hrvatska 109., a Bosna i Hercegovina 115. (kraj) anf/kmh