Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Crna Gora sa Meksikom dijeli 58. mjesto na ovogodišnjoj rang listi ekonomskih sloboda koju je objavio nezavisni kanadski Frejzer institut /The Fraser Institute/, na osnovu podataka za 2006. godinu. Na listi je prvo mjesto ponovo pripalo Hong Kongu, a slijede Singapur, Novi Zeland, Švajcarska, Velika Britanija i Èile. »Crna Gora pet godina uzastopno napreduje na listi Frejzer instituta. Taj napredak rezultat je liberalnog pristupa u razvoju Crne Gore u periodu od 2002. do 2006. godine«, rekao je agenciji Mina-business direktor Agencije za promociju investicija (MIPA), Petar Ivanoviæ. Crna Gora se, kako je dodao, znaèajno približila Grèkoj i Italiji, koje zauzimaju 54. odnosno 49. mjesto, a evidentno je da je prema stepenu dostignutih ekonomskih sloboda postala lider u regionu. Iza Crne Gore je Slovenija, koja je zauzela tek 88. poziciju, zatim Hrvatska na 90. mjestu i Srbija na 98. Bosna i Hercegovina je na 105. mjestu, Albanija je 65, Bugarska 68, Rumunija 74, a Makedonija 85. »Male zemlje i dalje dominiraju na listi zemalja sa najveæim stepenom ekonomskih sloboda. Ekonomske slobode su temelj prosperiteta svake zemlje«, ocijenio je Ivanoviæ, koji je jedan od koautora izvještaja za Crnu Goru. Prema njegovim rijeèima, dovoljno je pogledati zemlje na vrhu i dnu rang liste i zakljuèci se nameæu sami. »Postavite sebi pitanje: da li više želite da živite u Švajcarskoj, Kanadi, Sjedinjenim Ametrièkim Državama (SAD) ili u Nigeru, Kongu, Mianmaru, Angoli, Zairu i zašto? U uslovima kada nijeste ekonomski slobodni možete da se razvijate jedino po diktatu drugih«, kazao je Ivanoviæ. Švajcarska na rang listi Frejzer instituta zauzima èetvrtu poziciju, Kanada je sedma, SAD je na osmom mjestu, dok je Niger na 137, Kongo na 138, Mianmar na 139, Angola na 140 i Zair na 141. »Birokratija i slobode nalaze se na suprotnim polovima, ne možemo jaèati jedno i drugo. Ako želimo da napredujemo dalje na rang listi, moramo jaèati ekonomske slobode, a ne administrativne kapacitete birokratije«, poruèio je Ivanoviæ. Jaèanje birokratije, kako je dodao, guraæe zemlju ka dnu, a jaèanje ekonomskih sloboda ka vrhu. »Sloboda izbora je naša, ali i posljedice«, rekao je Ivanoviæ. Indeks ekonomskih sloboda mjeri stepen do kojeg politike i institucije zemalja na rang listi podržavaju ekonomske slobode. Godišnji izvještaj bazira se na primjeni 43 razlièita instrumenta pomoæu kojih se izraðuje rang lista na kojoj se nalazi 141 zemlja. Osnov ekonomskih sloboda èine lièni izbor, slobodna razmjena robe i usluga, konkurencija i sigurnost privatne imovine i prava. Ekonomske slobode mjere pet zasebnih oblasti - velièinu države, zakonodavstvo i sigurnost vlasnièkih prava, pristup novcu, slobodu pristupa meðunarodnoj trgovini, radne odnose, poslovni ambijent i pristup kreditima. „Ako malo dublje analiziramo poziciju Crne Gore možemo primijetiti znaèajnije oscilacije u pojedinaènim oblastima. Najgoru ocjenu Crna Gora ima u oblasti zakonodavstva i zaštite svojinskih prava, 5,44 od maksimalnih deset«, naveo je Ivanoviæ. Najgori plasman, kako je dodao, ima za pristup novcu, 82, iako ima veoma dobru ocjenu, 7,92. »To znaèi da su druge zemlje u meðuvremenu poboljšale svoje pozicije. I upravo to treba da bude najveæi podstrek za naš buduæi razvoj, niko nas ne èeka«, zakljuèio je Ivanoviæ. (kraj) ram/ bvm/nar