Podgorica, (MINA) - Demografska otpornost ne gradi se isključivo demografskim politikama, već kroz održiv privredni razvoj, kvalitetna radna mjesta, razvijenu lokalnu infrastrukturu, dostupne javne usluge i snažnije kapacitete opština, poručeno je sa konferencije održane povodom 11. jula - Svjetskog dana stanovništva.  

 

Ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević je, na konferenciji „Demografska otpornost Crne Gore: Stanovništvo kao temelj održivog razvoja“, kazao da se, kada je riječ o demografskim izazovima, najčešće govori o brojevima – natalitetu, migracijama, starenju stanovništva i depopulaciji.

 

 

“Ipak, iza svakog podatka nalaze se ljudi, njihove životne odluke i mogućnosti koje im društvo pruža”, rekao je Suljević na konferenciji koju je organizovalo Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije. 

 

Suljević je poručio da zato demografske promjene nijesu samo statističko pitanje, navodeći da one neposredno utiču na ekonomski razvoj, tržište rada, dostupnost javnih usluga, održivost lokalnih zajednica i kvalitet života građana.

 

“Iz ugla Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama, demografsko pitanje, prije svega, posmatramo kao pitanje razvojnih mogućnosti i kvaliteta života u svim djelovima Crne Gore”, kazao je Suljević. 

 

Prema njegovim riječima, stanovništvo je najvažniji resurs svake zajednice, a održivi razvoj nije moguć bez politika koje u središte stavljaju potrebe, znanje i potencijale ljudi.

 

“Naš zadatak je da doprinesemo ravnomjernijem regionalnom razvoju, podstaknemo investicije i osnažimo lokalne ekonomije. Ekonomska perspektiva jedan je od ključnih faktora koji utiču na odluku ljudi da ostanu, da se vrate ili da svoju budućnost grade u sredinama iz kojih potiču”, naveo je Suljević. 

 

On je kazao da zato njihov cilj nije samo ekonomsko jačanje pojedinih područja, već stvaranje održivih zajednica u kojima građani imaju realne mogućnosti za zapošljavanje, obrazovanje, profesionalni razvoj i kvalitetan život.

 

“Demografska otpornost ne može se graditi isključivo demografskim politikama. Ona zahtijeva povezivanje ekonomskih, obrazovnih, socijalnih, investicionih i regionalnih politika. Gradi se kroz održiv privredni razvoj, kvalitetna radna mjesta, razvijenu lokalnu infrastrukturu, dostupne javne usluge i snažnije kapacitete opština”, poručio je Suljević. 

 

Potrebno je, kako je istakao, stvarati ambijent u kojem će mladi ljudi prepoznati perspektivu u svojoj zemlji, lokalne zajednice imati razvojnu snagu, a privreda dovoljno prostora za rast i otvaranje novih radnih mjesta.

 

Suljević je poručio da Ministarstvo intenzivno radi na unapređenju politike regionalnog razvoja, sa ciljem smanjenja razvojnih razlika među regionima i stvaranja povoljnijeg ambijenta za privredni razvoj na lokalnom nivou. 

 

On je kazao da cilj nije privući bilo koju investiciju, već onu koja donosi novu vrijednost – kvalitetno i stabilno zapošljavanje, razvoj lokalnih dobavljača, transfer znanja i dugoročnu ekonomsku održivost zajednice.

 

“Upravo zato investicije posmatramo i kao važan instrument demografske otpornosti. Svaka kvalitetna investicija koja stvara stabilna radna mjesta, naročito u manje razvijenim opštinama, doprinosi zadržavanju stanovništva, ublažavanju unutrašnjih migracija i stvaranju uslova da mladi ljudi svoju profesionalnu i porodičnu budućnost planiraju u Crnoj Gori”, naglasio je Suljević.

 

Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Damir Gutić, rekao je prevazilaze granice pojedinačnih resora i zahtijevaju odgovor cijele Vlade, institucija i društva u cjelini.

 

 

„Zato je važno da danas razgovaramo ne samo o izazovima, već prije svega o tome kako da kreiramo politike koje će omogućiti da stanovništvo ostane u središtu razvojnih odluka države. Jer odluke koje donosimo danas oblikuju mogućnosti budućih generacija“, dodao je Gutić.

 

Kako je kazao, pitanja porodice, mladih ljudi, zapošljavanja, ekonomskog razvoja, javnih finansija, obrazovanja, zdravstva i ravnomjernog regionalnog razvoja nijesu odvojene politike, već su međusobno povezane i zajedno određuju demografsku otpornost jedne države.

 

Gutić je rekao da upravo zato demografska politika ne može biti odgovornost samo jednog ministarstva.

 

Kako je naveo, Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije može biti pokretač i koordinator procesa, ali održivi odgovori mogu nastati samo kroz zajedničko djelovanje svih institucija koje kreiraju javne politike.

 

„Naš cilj mora biti da demografska pitanja integrišemo u razvojno planiranje države i da mjere koje donosimo budu zasnovane na stvarnim potrebama građana, ali i dugoročno održive. Jer ako stanovništvo prepoznajemo kao najvažniji resurs države, onda ulaganje u ljude ne možemo posmatrati kao trošak“, istakao je Gutić.

 

To je, prema njegovim riječima, ulaganje u ekonomsku snagu, društvenu stabilnost i budućnost Crne Gore.

 

Rezidentna koordinatorka Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori Karolin Tiso kazala je da se demografija prečesto doživljava kao priča o opadanju, sa sve manjim brojem rođenja, sve više starijih osoba, odlaskom ljudi i pritiskom na javne usluge.

 

 

To su, kako je rekla, stvarni izazovi koje treba riješiti. 

 

Prema riječima Tiso, demografija nije sudbina, već ogledalo koje pokazuje gdje ljudi vide priliku, a gdje se osjećaju nesigurno, gdje su usluge jake, a gdje slabe, kao i gdje se povjerenje u budućnost mora obnoviti.

 

"Pitanje nije samo koliko će ljudi živjeti ovdje 2020-ih, 2050-ih ili 2070-ih godina, dublje pitanje je kakav život će ljudi moći da izgrade ovdje, u svakoj opštini, u svakoj dobi i sa jednakim dostojanstvom. Budućnost ove zemlje ne zavisi od statistike i od veličine stanovništva, već od toga da li svaka osoba može ostvariti svoj puni potencijal i imati kvalitet života kakav želi", navela je Tiso.

 

Ona je poručila da je veoma važno ulagati u sisteme koji podržavaju djecu i njihovo obrazovanje.

 

"Ulaganje u rani razvoj djece, kvalitetno obrazovanje, zdravstvo, zaštitu, ishranu, socijalne usluge i vještine, to poboljšava cjeloživotno učenje, buduće prihode, produktivnost, fleksibilnost", kazala je Tiso.

 

Ona je rekla da se mladi ljudi u Crnoj Gori suočavaju sa teškim prelaskom iz sistema obrazovanja u rad, što, kako je dodala, nije specifično samo za Crnu Goru, već je to i evropski problem. 

 

"Mladi ljudi napuštaju Crnu Goru, ali ne odlaze samo zbog plata, odlaze zbog šire arhitekture prilika - mogu li dobiti stan, da li imaju pravo obrazovanje za poslove koji su dostupni u Crnoj Gori? Takođe, da li se mladi ljudi uključuju dovoljno rano u donošenje odluka, da li se njihov glas čuje?", navela je Tiso.

 

Ona je istakla da se veoma važne teme odnose i na rodnu ravnopravnost i ulogu dijaspore.

 

"Demografska otpornost ne može se dizajnirati samo iz centra. Opštine moraju imati alate da razumeju demografske trendove, potrebe tržišta rada i prioritete ulaganja", rekla je Tiso.
(kraj) mip/gop

VIDEO SERVIS: