• četvrtak, 04 jun 2026

Ekonomski naslobodniji i dalje Hong Kong

Ekonomski naslobodniji i dalje Hong Kong
Vankuver, (MINA-BUSINESS) – Hong Kong ima najveæi stepen ekonomske slobode od 127 zemalja svijeta i sa indeksom 8,7 prvi je na rang listi napravljenoj nakon najnovijeg istraživanja kanadskog ekonomskog instututa Frejzer /Fraser/. Frejzer je rangirao te države za 2003., posljednju godinu sa raspoloživim podacima, uporeðujuæi ih prema kriterijumima pouzdanosti i slobode poslovnog okruženja. Nakon Hong Konga, koji je i za 2002. godinu bio na prvom mjestu, slijede Singapur sa indeksom 8,5, Novi Zeland, Švajcarska, SAD i Velika Britanija sa 8,2. Najgori je rezultat zabilježio Mianmar sa indeksom slobode 2,8. Nešto su bolji Zimbabve s indeksom 3,3 i Venezuela sa 4,3. Crne Gore nema u najnovijem izvještaju Frejzer instituta, što je u istraživanju objašnjeno nedostatkom posebnih statistièkih podataka o njenoj ekonomiji jer je »još u labavoj zajednici sa Srbijom«. Centar za preduzetništvo i ekonomski razvoj, partner Frejzera u tom istraživanju, prikupio je potrebne podatke i izraèunao indeks ekonomskih sloboda za Crnu Goru, prema metodologiji koju koristi i kanadski institut. Centar je Crnoj Gori dodijelio indeks šest, koji je rangira na 86. mjesto, zajedno sa Hrvatskom. »Zbog toga što se izvori razlikuju, treba biti obazriv prilkom uporeðivanja crnogorskog sa indeksima sloboda drugih država«, navedeno je u istraživanju Frejzera, uz podsjeæanje da se njegov indeks oslanja na podatke meðunarodnih izvora. Od novih èlanica Evropske unije najbolje je rangirana Estonija, koja je zauzela deveto mjesto sa indeksom slobode 7,8. Maðarska je na 20., a Slovenija na 70. mjestu. Meðu kandidatima za ulazak u EU, Bugarska je zauzela 70. a Rumunija 96. mjesto sa indeksom slobode 6,3, odnosno 5,7. Turska je na 88. mjestu. Indeks koji su u izvještaju dobile pojedine zemlje mjeri stepen do kojeg politika i institucije podstièu ekonomske slobode, uzimajuæi u obzir miješanje i uticaj vlade, pravnu strukturu i zaštitu vlasnièkih prava, moguænost dolaska do novca, meðunarodnu razmjenu i zakone. Prosjeèan nivo ekonomske slobode porastao je sa 5,2 iz 1985. na 6,4 prethodnih godina. "Od ukupno 109 zemalja uporeðivanih 1985. i ukljuèenih u najnoviji indeks, 96 je zabilježilo popravljen nivo ekonomske slobode, sedam pogoršanje, a šest neznatne promjene", objasnio je koautor izvještaja, profesor ekonomije na amerièkom Capital univerzitetu, Robert Lawson. (kraj) kmh

Stay Connected