Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora ni ove godine nije rangirana na listi globalnih ekonomskih sloboda koju objavljuje amerièka Heritidž fondacija /Heritage Fondation/, ukazujuæi u opisnoj analizi stanja u zemlji na niz još aktuelnih problema. Uz Crnu Goru, koja nije obuhvaæena listom zbog nepouzdanih podataka, na njoj se nijesu našle ni Srbija, Kongo, Irak i Sudan. »Crna Gora je novoosnovana zemlja i dobiæe rang ekonomskih sloboda kada bude dostupno više pouzdanih meðunarodnih podataka«, navodi se na stranicama posveæenim zemlji, uz ocjenu da su njeni posebno važni aktuelni problemi nezaposlenost i crno tržište. Podaci za Crnu Goru kojima raspolaže Fondacija odnose se na 2005. godinu. Heritidž je naveo da je za poèetak biznisa u Crnoj Gori prosjeèno potrebno 24 dana, dok je svjetski prosjek 43. Dobijanje potrebnih dozvola, kako se navodi u izvještaju, zahtijeva 19 procedura, što je i svjetski prosjek, ali regulacija može biti nedosljedna i netransparentna, a naknade visoke. Crnoj Gori Heritidž priznaje napredak u liberalizaciji trgovinskog režima, ali ocjenjuje da visoke carine, slaba primjena netransparentnih standarda i regulacija, kao i korupcija još poveæavaju troškove trgovine. »Da je Crna Gora obuhvaæena listom, od rezultata za trgovinske slobode bilo bi joj oduzeto deset dodatnih procentnih poena na raèun necarinskih barijera«, navodi se u izvještaju. Dok se crnogorska stopa poreza na dohodak graðana, izjednaèena za sve kategorije obveznika, smatra konkurentnom, javna potrošnja je ocijenjena kao visoka. Analitièari su primijetili da je Crna Gora posljednjih godina imala nisku inflaciju, ali i da država još kontroliše cijene nekih osnovnih proizvoda preko preduzeæa u državnoj svojini. Zbog toga bi joj, da je rangirana, bilo oduzeto deset poena i od rezultata za monetarne slobode. »Poslovno okruženje je još slabo. Kao nova država, Crna Gora se suoèava sa izazovima poput prekomjerne birokratije i korupcije«, ocijenio je Heritidž, podsjeæajuæi da je privatizacija zaustavljena zbog odustajanja od prodaje najveæeg energetskog centra, Pljevalja. Heritidž je ocijenio da u Crnoj Gori strane banke imaju znaèajno uèešæe, ali da rastuæa konkurencija u sektoru još nije znaèajnije oborila kamatne stope. »Crnogorski sektor hartija od vrijednosti je mali, sa dvijema berzama koje igraju slabu ulogu finansijskog alata«, piše u izvještaju. U dijelu o pravima svojine navodi se da je sudski sistem neefikasan, a sudije slabo obrazovane, dok je prodaja piratskih optièkih medija i falsifikovane robe, posebno sportske obuæe i odjeæe, raširena. »Prisutna je velika percepcija korupcije uprave u Crnoj Gori, posebno u izvršnim i sudskim organima, naroèito u vezi sa privatizacijom državnih firmi. Regulativa o konfliktu interesa, koja zahtijeva objavljivanje zarada i imovine zvaniènika, još se potpuno ne primjenjuje i mnogo njih odbija da ispuni tu obavezu«, podsjeæa Heritidž. »Organizovani kriminal, posebno krijumèarenje benzina i cigareta dugo je prisutan u Crnoj Gori«. Kod radnièkih sloboda, za Crnu Goru se navodi da rigidna regulativa u vezi sa zapošljavanjem obeshrabruje kompanije da zaposle više ljudi i rastu. (kraj) anf/kmh