Podgorica, (MINA) – Crna Gora s nadom gleda u svoju evropsku buduænost koja je utemeljena i izgraðena na njenoj velikoj istoriji, poruèio je premijer Crne Gore Milo Ðukanoviæ na Sveèanoj akademiji povodom 100 godina od poèetka Prvog svjetskog rata. On je kazao da se Crna Gora pridružuje velikoj evropskoj i svjetskoj manifestaciji obilježavanja 100 godina od poèetka Prvog svjetskog rata, koja slavi ideje mira, stabilnosti, humanosti, oèuvanja ljudskog dostojanstva, pravednosti, saradnje i zajedništva. Ðukanoviæ je, podsjeæajuæi na istorijski razvoj crnogorske države, naveo da je ona danas prepoznata kao stožer balkanske stabilnosti i uspješna evropska koordinata u turbulentnom regionu. „Stasale su nove generacije koje grade zemlju, s novim multietnièkim crnogorskim državnim identitetom“, rekao je Ðukanoviæ, objašnjavajuæi da dogaðaji kao što je Prvi svjetski rat i sudbina Crne Gore u njemu, opominju na potrebu odgovornog odnosa i prema sebi i državi. „Ona se najbolje brani radom i posveæenošæu svih, demokratskim i ekonomskim razvojem, višim životnim standardom, ravnopravnošæu i poštovanjem prava i sloboda svih njenih graðana. Pred takvom Crnom Gorom je izvjesna i sigurna buduænost u ujedinjenoj Evropi“, poruèio je on. Ðukanoviæ je podsjetio na ulogu i gubitke Crne Gore tokom Prvog svjetskog rata kao jedne od uèesnica, ali i na ukidanje njene državnosti nakon rata. "Istorijska je èinjenica da ona nije podržala teroristièki akt koji je bio povod za rat. Niti je smatrala da se politièkim ubistvima rješavaju problemi bilo kog naroda, rekao je Ðukanoviæ. On je istakao da je istorijski fakt da su Crnoj Gori nuðene razne povoljnosti ako se uzdrži od ulaska u rat. „Crna Gora nikad nije trgovala s onim u šta je vjerovala. Na poèetku rata, bila je jedna od osam zemalja uèesnica“, rekao je on, poruèujuæi da je rat pokazao tradicionalnu postojanost, hrabrost i moral crnogorskog vojnika. Crnogorski narod pod okupacijom preživljavao je, kako je naveo, golgotu. „I u takvim uslovima, po prvi put u istoriji pod okupacijom, Crna Gora pokazuje novu veliku vrijednost – opstaje kroz toleranciju nacionalnih i vjerskih razlièitosti. To se može pouzdano smatrati kamenom temeljcem naše današnje graðanske države. Kad ni vojska ni oružje nijesu mogli saèuvati Crnu Goru, moral njenih ljudi pokazao se kao najbolja odbrana“, poruèio je on. On je podsjetio i na stvaranje velike južnoslovenske države na Balkanu, u kojoj, kako je naveo, nije bilo mjesta za crnogorsku posebnost. „Tragika Crne Gore je jedinstvena i po tome što je na kraju uz sva stradanja ostala i bez države. Nelegalnim odlukama nelegitimne Podgorièke skupštine, koja je suštinski bila instrument državnog prevrata u službi tuðih interesa, ugašena je crnogorska nezavisnost i dinastija“, podsjetio je Ðukanoviæ. Prema njegovim rijeèima, od nestanka Crne Gore nakon Prvog svjetskog rata do danas, napisano je hiljade stranica „o nepravdi koja joj je uèinjena“. Sticaj okolnosti na globalnoj politièkoj sceni, kako je rekao, doveo je do sloma Jugoslavije i stavio Crnu Goru pred nova iskušenja. „Mala država još jednom nova. Multietnièko društvo u balkanskom okruženju. Nerazvijena ekonomija sa naraslim oèekivanjima graðana. Tradicionalna zajednica sa iskrenim opredjeljenjem da razvija institucije i unaprijedi vladavinu prava. Mnogo izazova, sve jedan krupniji od drugog“, poruèio je Ðukanoviæ. Prema njegovim rijeèima, 1999. godine Crna Gora nije napravila grešku da, voðena instiktom saveznièke odgovornosti, uðe u rat s meðunarodnom zajednicom. „Nijesmo podlegli atmosferi netolerancije prema razlièitostima u vremenu nacionalnih i vjerskih sukoba svuda oko nas, veæ smo oèuvali mir, zbrinuli izgnanike otkud god da su došli i time uèvrstili temelje svoje multietniènosti i multikulturalnosti“, rekao je Ðukanoviæ. Crna Gora je, kako je naveo, obnovila nezavisnost neugrožavajuæi stabilnost društva i neraspirujuæi sukobe sa susjedima, „i promovišuæi najviše evropske demokratske standarde. Jednom rijeèju, pokazali smo mudrost i odluènost da definišemo i nepokolebljivo slijedimo nacionalne interese Crne Gore“. On je rekao da je nepravde naèinjene Crnoj Gori porazila istorija i demokratska zrelost države. „Veèeras ne lamentiramo nad istorijskim nepravdama. Ne želimo da optužujemo, i da upiremo prstom u krivce za takvu sudbinu Crne Gore. Niti u one koji nikada nijesu prestali da krivotvore istorijske èinjenice. Neæemo time da bacamo sjenku na ovaj jubilej. Njih je porazila istorija i demokratska zrelost moderne Crne Gore“, zakljuèio je Ðukanoviæ. (kraj) sel