Peking, (MINA-BUSINESS) - Narodna banka Kine iskoristila je pad cijena i kupila gotovo 15 tona zlata, čime je dodatno ubrzala pripreme za moguće geopolitičke potrese.

 

Kineska centralna banka iskoristila je pad cijena plemenitih metala na svjetskim tržištima prošlog mjeseca i ostvarila najveću mjesečnu kupovinu zlata ove godine. Prema dostupnim podacima, Narodna banka Kine kupila je u junu 480 hiljada unci ili oko 14,93 tone zlata, produživši niz uzastopnih mjesečnih kupovina na oko 20 mjeseci, prenosi SEEbiz.

 

Ovaj dugoročni ciklus kupovine, koji traje od kraja 2024. godine, smatra se najdužim od 2015. godine. Ukupne zvanične zlatne rezerve druge najveće svjetske ekonomije tako su porasle na oko 2,35 hiljada tona.

 

Ubrzana akumulacija zlata u Kini poklopila se sa periodom u kojem je zlato na berzama zabilježilo najlošiji kvartal od 2013. godine, izgubivši oko 16 odsto svoje vrijednosti. Dok su mali investitori i špekulanti oklijevali zbog izražene volatilnosti tržišta, Peking je iskoristio tehničku korekciju cijene za stratešku alokaciju kapitala. 

 

Analitičari ističu da potezi kineske centralne banke nijesu kratkoročne prirode, već predstavljaju dio dugoročnog plana zaštite državne imovine od geopolitičkih rizika.

 

Svjetski savjet za zlato potvrdio je u svom polugodišnjem izvještaju da strateški značaj zlata ostaje izuzetan. Čak 89 odsto anketiranih upravljača rezervama centralnih banaka očekuje dalji rast globalnih zlatnih rezervi tokom naredne godine.

 

„Zlato postaje ključni zaštitni mehanizam za investitore od potencijalnih međunarodnih sankcija, političkih previranja i nestabilnosti finansijskog sistema Sjedinjenih Američkih Država“, navode finansijski analitičari za South China Morning Post.

 

Uprkos intenzivnim kupovinama, zlato i dalje čini relativno mali dio ukupne kineske imovine. Prema procjenama Svjetskog savjeta za zlato, ovaj plemeniti metal čini manje od deset odsto ukupnog portfelja kineskih rezervi. Poređenja radi, zapadne centralne banke, poput onih u Njemačkoj i Sjedinjenim Američkim Državama, drže i do 70 odsto svojih zvaničnih rezervi u zlatu. 

 

To ukazuje da će Kina vjerovatno nastaviti sa ovom politikom još dugi niz godina, budući da je riječ o strukturnom balansiranju rezervi koje se sprovodi u dugom vremenskom periodu.

 

Istovremeno, kineske devizne rezerve, koje se smatraju najvećim na svijetu, smanjene su u junu za 26 milijardi dolara, odnosno 0,75 odsto, i na kraju mjeseca iznosile su 3,4163 biliona dolara. Pad deviznih rezervi uglavnom je posljedica jačanja američkog dolara i mješovitih kretanja na globalnim tržištima akcija.

 

Svjetski savjet za zlato u svom polugodišnjem izvještaju ponovo je naglasio da strateški značaj zlata ostaje izuzetan. Čak 89 odsto ispitanih upravljača rezervama centralnih banaka očekuje da će globalne zlatne rezerve nastaviti da rastu i naredne godine. Kao glavni razlozi navode se zaštita od mogućeg zamrzavanja imovine, geopolitička neizvjesnost i očekivano ublažavanje monetarne politike vodećih centralnih banaka.

(kraj) nar