Podgorica, (MINA-BUSINESS) – U nedavno usvojenom Zakonu o upravljanju privrednim društvima u državnom vlasništvu postoji pozitivna namjera Vlade, ali proces profesionalizacije menadžmenta državnih firmi je više obmana nego realnost, ocijenio je ekonomski analitičar Vasilije Kostić.

 

On je za Pobjedu kazao da ne spori želju Vlade da uvede određene promjene u menadžmentu državnih kompanija, ali smatra da je to više iznuđen nego voljan potez.

 

Kostić je naveo da je Vlada često iz budžeta pokrivala minuse državnih firmi, a da sada stanje u državnoj kasi više ne dozvoljava takve izdatke.

 

„Da je prije ovo razlog, a ne zabrinutost zbog lošeg upravljanja, svjedoči činjenica da su u dugom roku na čelu državnih firmi isključivo partijski ljudi i da su te pozicije nagrada za partijsku odanost i pripadnost“, saopštio je Kostić odgovarajući na pitanje Pobjede da li će ovaj zakon konačno depolitizovati menadžmente državnih kompanija.

 

Ipak, kako je naveo, orijentacija ka profesionalizaciji rukovodstva je pozitivna, ali istovremeno i teška za sprovođenje.

 

„Da bi bilo koji zakon, pa i ovaj, dao očekivane rezultate i proizvodio željene posljedice, mora da postoje izvjesni društveno-ekonomski, politički, kulturni i institucionalni preduslovi koji imaju sublimirajući izraz u onome što zovemo „snažnim i nezavisnim institucijama“. Paradoksalno, ukoliko toga nema, svaki novi zakon je prilog novom bezakonju, što može biti i ovaj, koje se ogleda u kršenju normi novodonesenog zakona“, rekao je Kostić.

 

Na pitanje Pobjede kako se izboriti sa problemom partijskog zapošljavanja, Kostić je odgovorio da je za svaki problem prvo potrebno da bude tačno identifikovan, jer ukoliko nije, onda i rješenja postaju dio problema.

 

„Partijsko zapošljavanje nije uzrok, ono je posljedica, pa ukoliko se bavimo rješavanjem posljedice, to je kao da skidamo temperaturu, a glavnim uzrokom - upalom se ne bavimo. Dakle, potrebno je da otklonimo ili makar djelujemo na otklanjanje uzroka partijskog zapošljavanja pa će njihovim uklanjanjem i ono biti smanjeno ili ukinuto. Kada kao društvo razvijemo nezavisne mehanizme kontrole, snažne, nezavisne institucije koje će se brinuti o poštovanju pravila i koje će nas štititi od nas samih i zloupotreba političara, tada će i sankcije za kršenje pravila biti dovoljno oštre i djelotvorne“, rekao je Kostić.

 

Zato je, kako je dodao, za rješenje potrebno novo znanje, novo mišljenje. 

 

„Samo mi možemo promijeniti sopstvenu stvarnost tako što ćemo kroz izgradnju kredibilnih institucija mijenjati sebe i time prinuditi političare da služe našim interesima, a ne obratno, kao što je sada“, smatra Kostić.

 

On je objasnio da donošenje zakona bez preduslova za njegovu primjenu oduzima kredibilitet pravnom sistemu.

 

„Razumije se, svakako, stepen neizvjesnosti u pogledu konačnih rezultata, a koji je skopčan s novim rješenjima, nije niti bi smio biti razlog da se odustane od zakonodavne i druge aktivnosti kojom se želi unaprijediti postojeća praksa i korigovati trenutno stanje“, dodao je Kostić.

 

Ministar finansija Novica Vuković je nakon izglasavanja Zakona poručio da šalju jasnu poruku da državni kapital pripada građanima i da se njime mora upravljati odgovorno, profesionalno i u njihovom najboljem interesu.

 

„Vrijeme nejasnih odgovornosti i izostanaka rezultata ostavljamo iza sebe. Ovim zakonom uvodimo sistem u kojem stručnost, integritet i učinak postaju osnov za upravljanje državnim preduzećima“,  poručio je Vuković.

 

Kostić, pak, ne očekuje nagle i drastične promjene, navodeći da bi to bilo naivno, imajući u vidu da je za takve promjene koje duboko sežu u interes političkih struktura potrebno duže vrijeme uz značajan pritisak „biračke javnosti“.

 

„Dokle god gubitak odanosti članstva i potencijalnih glasača bude veći od simpatija javnosti zbog sprovođenja, dotle će proces profesionalizacije menadžmenta državnih firmi više biti obmana nego realnost. U suštini stvari će se pomalo mijenjati nabolje, ali za početak je i to dovoljno. Bitno je da se proces otvori, u tome je njegova najveća dobrobit, jer poslije nema nazad. Društveni procesi takvog tipa nijesu povratni“, ocijenio je Kostić.

(kraj) sam