Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Ova godina u crnogorskom bankarskom sektoru, supervizorskim reènikom, dobija ocjenu zahtijeva poboljšanje, dok je prošla bila zadovoljavajuæa, saopštio je danas predsjednik Savjeta Centralne banke Crne Gore (CBCG), Ljubiša Krgoviæ. Takva ocjena, prema njegovim rijeèima, determiniše i izazove za narednu godinu u ovom sektoru. »Nastojaæemo da promijenimo kvalitet korporativnog upravljanja, prije svega i ako bude usvojen, na bazi principa postavljenih novim zakonom o bankama, naglasimo odgovornost upravljaèke strukture za kvalitet internih kontrola. Nastojaæemo i da banke uspostave i unaprijede okvir za upravljanje svim, a ne samo kreditnim rizikom, kao i samostalnost u donošenju odluka kroz jasno razgranièenje upravljaèke i izvršne funkcije koje se danas èesto prepliæu«, rekao je on na pretprazniènoj konferenciji za novinare. CBCG æe se truditi i da se ocjene kreditnog rizika pomjeraju ka principima iz nove odluke o klasifikaciji aktive, drugaèije utrvðuje adekvatnost kapitala kroz primjenu filozofije da on mora odraziti potrebu pokriæa svih moguæih gubitaka i da jaèa tržišnu transparentnost, konkurentnost i disciplina. To bi trebalo da omoguæi kroz jaèanje instituta bankarskog ombudsmana, objavljivanje podataka o aktuelnim mjerama od kraja prvog kvartala i planiranom intenzivnijom razmjenom i korišæenjem podataka na nivou sistema. Pored toga, u CBCG smatraju da treba raditi i na jaèanju raèunovodstvene i rezivorske profesije. »Sve ovo je, izmeðu ostalog, u funkciji prilagoðavanja standardima EU, mada bi i nezavisno od toga radili na tome», rekao je Krgoviæ. Kod obavezne rezerve CBCG više razmišlja o pomjeranju vremenske granice obuhvata i iskljuèivanju iz osnovice dugoroènih depozita, nego o poveæanju stope, jer iskustva Slovenije i Hrvatske pokazuju da to vodi rastu kamatnih stopa. Krgoviæ je kazao da je nivo povjerenja u crnogorski bankarski sistem sada relativno zadovoljavjuæi, jer je Crna Gora prema stepenu ekonomskih sloboda u ovom sektoru na drugom mjestu u svijetu, odmah iza Novog Zelanda, zajedno sa Litvanijom i Estonijom, a prema ostalim parametrima tek na 60. Prema preliminarnim podacima CBCG, bilansna suma crnogorskih banaka ove godine je udvostruèena na tri milijarde EUR, a duplo je porastao i kapital banaka. »Imali smo priliku da èujemo da je preko tržišta kapitala u razne sektore ušlo oko 400 miliona EUR stranog kapitala, a moralo je, jer se shodno zakonu sve kupovine akcija moraju obavljati preko berzi, a ne kroz vanrberzansku trgovinu. Od 200 miliona EUR koji su ušli ove godine samo u bankarski sektor otišlo je 100 miliona«, rekao je Krgoviæ. On je dodao da raste zaduženost banaka, ali da je kvalitet tog duga slièan njihovom kapitalu, dok je konkurencija oborila kamatne stope za jedan procentni poen ove godine, iako su u svijetu one rasle. Profitabilnost crnogorskih banaka je iznad prosjeka EU, s tim što se od 11 banaka oèekuje da æe svega jedna ili dvije imati gubitak. CBCG nije zadovoljna tim što oèekuje da æe struktura i odnos aktive i pasive banaka na kraju ove godine biti nešto nepovoljniji nego prošle. »Kvalitet aktive je još dobar, ali pokazuje znake slabljenja i to æemo vjerovatno u narednoj godini posebno pratiti, a naroèito kada je u pitanju zavisnost od dva najriziènija segmenta u domenu promjene cijena – tržišta nekretnina i kapitala«, najavio je Krgoviæ. CBCG posebno brine kvalitet sistema internih kontrola, menadžmenta i revizija u sektoru, koji ne prati ekstreman rast. Ocjena regulatora je da banke sa starnim kapitalom u Crnoj Gori sporo podižu nivo znanja zaposlenih i èesto ovamo šalju kadar koji ne zna dovoljno o tržištu, što je problem i domaæih. Sa makreoekonomskog stanovništva Krgoviæ je ovu godinu ocijenio jednom od najuspješnijih od poèetka tranzicije, zbog visoke stope ekonomskog rasta, koja bi trebalo da dostigne sedam odsto, priliva stranih direktnih investicija, progresa na putu ka EU i meðunarodnim finansijskim organizacijama. Osnovni problemi bili su deficit tekuæeg raèuna platnog bilansa, zaostajanje industrijske proizvodnje, prevelika kreditna ekspanzija, rast inflacije i pad na tržištu kapitala. CBCG posebno brine kreditni rast, koji je za 11 mjeseci iznosio 173 odsto i bio rekordan i najmanje nekoliko puta veæi nego u u zemljama bivše Jugoslavije, kao i uèešæe kredita u bruto domaæem proizvodu. Krgoviæ smatra da Crna Gora ima visok potencijal za rast u narednoj godini, ali i da to sa sobom nosi i neke protivurjeènosti i da je, zbog cikliènog kretanja privrede u godinama rasta potrebno èiniti nešto da se ublaže eventualna negativna kretanja. Najveæi izazovi naredne godine, kako je ocijenio, biæe zadržavanje inflacije na nižem nivou od ovogodišnjeg, što je realno oèekivati, kao i strukturni problemi koje treba rješavati u dužem periodu. Pojasnio je da se to odnosi na diverzifikaciju proizvodnje i poveæanje konkurentnosti, ubrzanje restrukturuiranja i privatizacije velikih preduzeæa, reformu javnog sektora, energetski deficit i unaprijeðenje infrastrukture. Planirano je da naredne godine budu usvojeni novi zakoni o bankama, platnom prometu i o CBCG. Krgoviæ smatra da Skupština Crne Gore neæe usvojiti dostavljene amandmane na Predlog zakona o bankama i kaže da su oni proizvod nedovoljnog razumijevanja materije, iako u njima ima i dobrih sugestija, koje su i CBCG i Vlada, kao predlagaè, spremne da prihvate. »Teorijski, njihovo usvajanje bi bilo jako loše. To bi sigurno uticalo na derogiranje i u nekim segmentima, mada to ostaje da se vidi, u suprotnosti su sa velikim ustavnim kompetencijama CBCG, prije svega mislim na odgovornost za stabilnost finansijskog sistema«, kazao je on. Guverner je objasnio da se Crna Gora tim Predlogom trudila da ne optereti previše banke, iskoristivši moguænost što nova pravila daju svakoj zemlji prostor da sama »skroji odijelo« za svoj bankarski sektor. (kraj) anf/kmh