Podgorica, (MINA) - Evropski put mora ostati zajednički imenitelj svih političkih aktera, jer samo tako Crna Gora može iskoristiti priliku da postane naredna članica Evropske unije (EU), poručio je crnogorski predsjednik Jakov Milatović, dodajući da će ozbiljnost dogovora vlasti i opozicije potvrditi ispunjavanje obaveza i poštovanje rokova.

 

Milatović je u intervjuu Agenciji MINA povodom 13. jula, Dana državnosti Crne Gore, kazao da je pred državom istorijska prilika koja se ne smije propustiti.

 

Upitan koliko je postizanje političkog dogovora između vlasti i dijela opozicije značajno za nastavak evropskog puta, on je rekao da dogovor koji omogućava napredak u evropskim reformama treba pozdraviti, jer je Crna Gora izgubila previše vremena na pitanjima koja su morala biti predmet šireg društvenog i političkog konsenzusa.

 

“U kontinuitetu pozivam sve političke aktere da fokus vratimo na pitanja od državnog interesa – reformu izbornog zakonodavstva, izbor sudija Ustavnog suda, izmjene Ustava, efikasnije funkcionisanje institucija, unapređenje rada pravosuđa”, naveo je Milatović.

 

Važno je, kako je istakao, da reformska rješenja budu kvalitetna, održiva i usklađena sa Ustavom i evropskim standardima.

 

“Posebno očekujem da se kroz dalji rad otklone nedostaci u zakonima koji uređuju rad policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost, koje sam ranije vratio poslanicima na ponovno odlučivanje, navodeći jasne i pravno obrazložene razloge”, dodao je Milatović.

 

Na pitanje da li je sporazum vlasti i opozicije garancija da ispunjavanje obaveza iz evropske agende neće biti blokirano zbog drugih unutrašnjih političkih pitanja ili dnevno političkih kalkulacija, on je odgovorio da politički dogovor može biti važan korak, ali da sam po sebi nije garancija.

 

“Njegovu ozbiljnost potvrdiće samo dosljedno ispunjavanje preuzetih obaveza i poštovanje utvrđenih rokova. Moramo, međutim, biti iskreni. Ovaj problem nije morao ni da nastane”, naveo je Milatović.

 

Kako je kazao, da su svi politički akteri od početka poštovali Ustav, zakone i institucije Crne Gore, ne bi se danas moralo političkim dogovorom rješavati ono što je odavno trebalo da bude redovan posao države.

 

“Nažalost, u našoj politici se prečesto prvo stvori kriza, a zatim se njeno rješavanje predstavlja kao uspjeh”, rekao je Milatović.

 

On je naveo da građani od toga nemaju korist, dodajući da oni očekuju da institucije rade, da se obaveze izvršavaju na vrijeme i da državni interesi ne budu predmet političke trgovine.

 

“Volio bih da dođemo u fazu u kojoj će politički dogovor o pitanjima od državnog značaja biti izraz naše odgovornosti prema građanima, a ne nešto što zahtijeva stalni podsticaj međunarodnih partnera. To je odlika politički zrelih država i vjerujem da Crna Gora treba da bude jedna od njih”, naglasio je predsjednik države.

 

Upitan očekuje li da tokom kampanje za naredne parlamentarne izbore dođe do pojačane polarizacije i političkih kalkulacija i da li bi to moglo usporiti ili ugroziti ispunjavanje obaveza iz evropske agende, Milatović je istakao da članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji (EU) mora ostati zajednički državni cilj, iznad dnevne politike i izbornih nadmetanja.

 

“Evropska budućnost naše države jedno je od rijetkih pitanja oko kojeg postoji širok nacionalni konsenzus”, podsjetio je Milatović.

 

On je kazao da će izborna kampanja, prirodno, donijeti političke razlike i oštriju retoriku, ali da to ne smije ugroziti ispunjavanje obaveza iz evropske agende niti usporiti reforme od kojih zavisi kvalitet života građana i budućnost države.

 

“Izbori prolaze, ali evropske obaveze i odgovornost prema državi ostaju. Zato evropski put mora ostati zajednički imenitelj svih političkih aktera. Samo tako Crna Gora može iskoristiti istorijsku priliku da postane naredna članica EU”, poručio je Milatović.

 

Na pitanje da li će Crna Gora uspjeti da zatvori preostala pregovaračka poglavlja do kraja 2026, imajući u vidu dinamiku od početka godine, on je odgovorio da smatra da je to dostižan cilj, “ukoliko svi politički akteri (p)ostanu dosljedno posvećeni evropskoj agendi”.

 

“Na Samitu EU i Zapadnog Balkana u Tivtu dobili smo snažnu potvrdu da Crna Gora ima istorijsku šansu da postane naredna članica EU, i to do 2028. godine. Sada je na nama da pokažemo da smo toj prilici dorasli”, naglasio je Milatović.

 

Prema njegovim riječima, evropski zakoni i standardi važan su putokaz, “ali ne mogu zamijeniti našu odgovornost”.

 

“Nijedna institucija u Briselu ne može umjesto nas donijeti zakone, koji su u skladu sa evropskim standardima, izabrati sudije Ustavnog suda, kreirati kvalitetno izborno zakonodavstvo i institucije, unaprijediti rad pravosuđa ili izmijeniti Ustav. To moramo uraditi sami”, naveo je predsjednik Crne Gore.

 

On je poručio da će sa te funkcije nastaviti da pruža punu podršku svim naporima koji vode ispunjavanju evropskih obaveza Crne Gore.

 

“Ovo je trenutak u kojem svi moramo pokazati političku zrelost, odgovornost i spremnost da interes Crne Gore stavimo ispred parcijalnih interesa”, rekao je Milatović.

 

Upitan da prokomentariše to što je postupak izbora sudija Ustavnog suda dugo na čekanju, on je kazao da to što do sada nijesu izabrane nedostajuće sudije predstavlja ozbiljan problem za funkcionisanje pravne države i evropski put Crne Gore.

 

“Zna se čija je to odgovornost i ko više od godinu nije završio ovaj važan posao. Svoj dio ustavne obaveze ispunio sam blagovremeno, transparentno i odgovorno”, naveo je Milatović.

 

On je rekao da kandidati koje je predložio, sudija podgoričkog Višeg suda Predrag Krstonijević i sutkinja Vrhovnog suda Jelena Ružičić, imaju stručne i profesionalne reference koje ih kvalifikuju za obavljanje izuzetno važne funkcije.

 

“Na taj način sam održao riječ datu građanima koji su glasali za promjene, da ćemo krenuti u reforme sudskog sistema i to počevši od izbora sudija koji neće zavisiti od partijske podobnosti, već od njihovog profesionalnog iskustva, nezavisnosti i etike dokazane tokom svog rada”, dodao je Milatović.

 

Ustavni sud, kako je istakao, štiti prava građana, čuva pravnu sigurnost i garantuje da nijedna vlast nije iznad Ustava i zakona.

 

“On ne smije služiti interesima bilo koje vlasti ili opozicije. On mora služiti svakom građaninu koji očekuje pravnu sigurnost i državu u kojoj Ustav važi jednako za sve”, kazao je Milatović i poručio da je zato neophodno da izbor nedostajućih sudija bude završen bez daljeg odlaganja i u skladu sa Ustavom i zakonom.

 

Na pitanje šta je najveća prepreka koja stoji između Crne Gore i njenog članstva u EU, on je odgovorio da to nije nedostatak znanja o tome šta treba uraditi, već vrijeme koje se gubi kada reforme od državnog interesa postanu predmet partijskih kalkulacija.

 

“Crna Gora zna svoj put ka EU. Potrebne su nam funkcionalne institucije, snažna vladavina prava, izborni proces kojem građani vjeruju i dosljedna primjena evropskih standarda”, naveo je Milatović.

 

Međutim, kako je kazao, jednako važno kao pitanje kada ćemo postati članica jeste i pitanje kakva će Crna Gora tada biti.

 

Milatović je poručio da cilj mora biti da Crna Gora u EU uđe kao uređena, demokratska i ekonomski snažna država, sa institucijama kojima građani vjeruju.

 

“Evropske reforme nijesu obaveza koju ispunjavamo zbog Brisela, već zbog naših građana. Zato je danas najvažnije da svi pokažemo odgovornost i posvećenost kako bismo uspješno priveli kraju ovaj istorijski proces“, naglasio je Milatović.

 

Upitan šta bi izdvojio kao najveći uspjeh Crne Gore postignut u periodu od kada je na funkciji predsjednika, on je rekao da je najveći uspjeh to što je država obnovila međunarodni kredibilitet i vratila se u fokus evropske politike proširenja.

 

Kako je naveo, danas se o Crnoj Gori govori kao o zemlji koja ima realnu priliku da prva postane naredna članica EU do 2028. godine.

 

“Posebno je važno što smo kroz intenzivan dijalog sa evropskim kolegama i organizaciju Samita EU – Zapadni Balkan u Tivtu dodatno učvrstili povjerenje naših partnera i potvrdili da Crna Gora može biti predvodnik procesa proširenja”, dodao je Milatović.

 

On je, sa druge strane, ukazao na to da je izgubljeno vrijeme, jer se “godinama reforme od suštinskog značaja usporavaju usko-partijskim interesima, umjesto da budu vođene državnim prioritetima”.

 

Pitanja poput jačanja institucija, izbora nosilaca pravosudnih funkcija i ključnih reformi, prema ocjeni Milatovića, mogla su biti riješena mnogo ranije.

 

Najvažnije je, kako je kazao, da se iz toga izvuče pouka.

 

“Pred nama je istorijska prilika koju ne smijemo propustiti. Ako budemo imali dovoljno odgovornosti i državničke zrelosti, ovaj period neće biti upamćen samo po obnovljenom međunarodnom ugledu, već po tome što je Crna Gora ostvarila svoj strateški cilj i postala članica EU”, poručio je Milatović.
(kraj) mip