Jerevan, (MINA) - Širom Jermenije obilježeno je danas 95. godina od masakra nad Jermenima u Otomanskom carstvu. Više stotina hiljada Jermena položilo je cvijeæe na spomenik žrtvama masovnih ubistava koje su poèinile snage Otomanskog carstva. Istorièari procjenjuju da su turske snage ubile do 1,5 milion Jermena za vrijeme Prvog svjetskog rata, a nauènici i istorièari uglavnom te zloèine kvalifikuju kao genocid. Turska negira da se ta masovna ubistva mogu raèunati kao genocid navodeæi da je broj ubijenih preuvelièan i da su ubijeni stradali u graðanskom ratu i nemirima. Stanovnici Jerevana i okolnih oblasti, kao i predstavnici jermenske dijaspore na putu do spomenika na brdu iznad jermenske prijestonice nosili su natpise "Niko i ništa neæe biti zaboravljeno!" i "Genocid nikada ne zastarijeva!" Jermenski predsjednik Serž Sarkisijan je u obraæanju naciji rekao da su masovna ubistva "nezabilježena po svom obimu, monstruoznosti i ozbiljnosti svojih posljedica". Ubijanja su poèela 2. aprila 1915. godine poslije privoðenja oko 800 jermenskih intelektualaca koji su ubijeni. Otomanske vlasti su protjerale Jeremene iz njihovih domova poslije èega su uslijedila masovna ubistva. "Zahvalni smo svim u mnogim zemljama, ukljuèujuæi Tursku, koji razumiju znaèaj sprjeèavanja zloèina protiv èovjeènosti", rekao je Sarkisijan. Masovna ubistva Jermena su za sad kao genocid priznali Urugvaj, Èile, Argentina, Rusija, Kanada, Liban, Belgija, Grèka, Italija, Vatikan, Francuska, Švajcarska, Slovaèka, Holandija, Poljska, Litvanija i Kipar. Prošlog mjeseca u švedskom parlamentu usvojena je rezolucija kojom su ubistva Jermena proglašena genocidom. Turska je ranije upozorila amerièku administraciju na diplomatske posljedice ako ne sprijeèi rezoluciju Kongresa koja bi ubistva Jermena oznaèila kao genocid. Odbor za spoljne poslove Predstavnièkog doma je prošlog mjeseca usvojio tu rezoluciju, ali je neizvjesno da li æe je usvojiti i Predstavnièki dom. (kraj) mil