SAD nameće nove carine za 60 država zbog prisilnog rada
- Vašington, (MINA-BUSINESS) - Kancelarija američkog trgovinskog predstavnika predložila je uvođenje dodatnih carina do 12,5 odsto na uvoz iz 60 ekonomija zbog njihovog neuspjeha da zabrane robu proizvedenu prinudnim radom.
- Post By Natasa Radanovic
- 10:10, 3 jun, 2026
Vašington, (MINA-BUSINESS) - Kancelarija američkog trgovinskog predstavnika predložila je uvođenje dodatnih carina do 12,5 odsto na uvoz iz 60 ekonomija zbog njihovog neuspjeha da zabrane robu proizvedenu prinudnim radom.
Riječ je o širokoj mjeri koja bi mogla pogoditi većinu trgovinskih partnera Sjedinjenih Američkih Država, uključujući Kinu, EU i Japan, prenosi SEEbiz.
Odlukom, donijetom na osnovu člana 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine, utvrđeno je da svih 60 zemalja nije usvojilo ili nije efikasno sprovelo zabranu uvoza robe povezane s prinudnim radom, čime se, prema ocjeni američkih vlasti, stvaraju „neravnopravni uslovi“ za američke radnike.
Kancelarija američkog trgovinskog predstavnika predložila je carinsku stopu od deset odsto za ekonomije koje su uvele potpunu ili djelimičnu zabranu trgovine robom proizvedenom prinudnim radom, dok bi za ostale ekonomije stopa iznosila 12,5 odsto.
Trgovinsko tijelo predložilo je i poseban mehanizam za tekstilnu industriju, koji bi omogućio da određena količina uvoza odjeće i tekstila iz pojedinih ekonomija ulazi na američko tržište po sniženim carinskim stopama.
„Neuspjeh naših najvažnijih trgovinskih partnera da riješe pitanje uvoza robe proizvedene prinudnim radom je neprihvatljiv. To stvara situaciju u kojoj su američki radnici primorani da se na globalnom tržištu takmiče pod neravnopravnim uslovima“, rekao je američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer.
On je dodao da se više neće tolerisati takva praksa.
“Neki trgovinski partneri preduzeli su početne korake kako bi spriječili uvoz robe proizvedene prinudnim radom, uključujući obaveze iz sporazuma USMCA i Sporazuma o recipročnoj trgovini. Ipak, svaki od naših trgovinskih partnera mora učiniti više kako bi osigurao da međunarodna trgovina ne podstiče i ne učvršćuje prinudni rad na globalnom nivou“, dodao je Greer.
Predlog dolazi nakon što je američki Vrhovni sud ranije poništio većinu carina uvedenih povodom takozvanog Dana oslobođenja predsjednika Donald Trump, ostavljajući na snazi osnovnu globalnu carinsku stopu od deset odsto.
Administracija se nakon toga okrenula članu 301 Zakona o trgovini, koji predsjedniku daje ovlašćenje da uvede carine radi suprotstavljanja nepoštenim trgovinskim praksama koje štete američkoj privredi i trgovini.
Pisani komentari na predložene mjere mogu se dostaviti do 6. jula, dok su javne rasprave zakazane za 7. jul.
Odvojeno je američka vlada počela prikupljanje komentara javnosti o obimu rada novog američko-kineskog trgovinskog odbora, o kojem su se dvije strane dogovorile tokom bilateralnog samita prošlog mjeseca. Očekuje se da bi rad tog tijela mogao dovesti do smanjenja carinskih stopa na robu kojom međusobno trguju SAD i Kina.
Vlada je takođe pozvala javnost da iznese mišljenje o sektorima koji nijesu od strateške osjetljivosti, a koji bi mogli imati koristi od eventualnih izmjena carinskog režima na obje strane.
(kraj) nar