Podgorica, (MINA) - Vlada Crne Gore nije donijela odluku o isplati ratne odštete žrtvama logora u Morinju, kazao je premijer Milojko Spajić.

On je to rekao na sjednici parlamenta posvećenoj premijerskom satu, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske narodne partije Milana Kneževića da li je Vlada donijela odluku o isplati ratne odštete "navodnim logorašima" u Morinju od 17 miliona EUR.

 

Knežević je tražio da mu Spajić, ukoliko postoji takva odluka, dostavi listing glasanja.

 

Knežević je kazao da Vlada Crne Gore, odlukom da isplati odštetu “nepostojećim žrtvama” logora u Morinju, skrnavi uspomenu i sjećanje na žrtve nikšićko-šavničke grupe iz logora Lora.

 

“Spremni ste da prihvatite svaki ultimatum Hrvatske da biste što duže ostali na pozicijama”, rekao je Knežević i pozvao Spajića da objavi koji su članovi Vlade glasali da se isplate odštete logorašima u Morinju.

 

Spajić je rekao da takva odluka ne postoji.

 

“Ta odluka nije donešena”, kazao je Spajić, dodajući da se nada da je Knežević na putovanju kroz susjednu državu u opštini Kladovo obišao dva postrojenja za preradu vode.

 

Knežević je kazao da pitanje nije bilo o postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda, već o ratnim odštetama.

 

"Ja saopštavam ono što je istina, a istina je da je 17 miliona EUR opredijeljeno za nepostojeće logoraše u logoru Morinj, dok se pljuje na kosti mučenika iz Lore", rekao je Knežević.

 

Odgovarajući na pitanje poslanice Socijalističke narodne partije Slađane Kaluđerović kada će Crna Gora dobiti sistem javnog upozoravanja građana u vanrednim situacijama, uključujući i mehanizam za nestalu djecu Amber Alert, Spajić je rekao da je već urađena studija izvodljivosti i završen prvi korak koji je neophodan da bi išli u primjenu takvog projekta.

„Postoje zakonske i regulativne prepreke koje trenutno imamo u državi, ali već kroz Zakon o elektronskim komunikacijama i raznim drugim podzakonskim aktima nadam se da ćemo prevazići te prepreke. Poslije toga nadam se da ćemo ubrzati konkretno taj projekat“, rekao je Spajić. 

 

Kako je dodao, politička podrška za takvo nešto postoji.

 

„Tu nemamo nikakvu dilemu i idemo definitivno u tom pravcu. Zajedno sa našim evorpskim partnerima definitivno ćemo imati jedan takav projekat, nadam se, vrlo brzo realizovan“, naveo je Spajić.

 

Šef Poslaničkog kluba Albanskog foruma Artan Čobi pitao je Spajića u kojoj je fazi projekat otvaranja graničnog prelaza Ckla–Zogaj sa Albanijom.

 

„Otvaranje ovog graničnog prelaza predstavlja jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata za region Skadarskog jezera i povezivanja Crne Gore sa Albanijom“, rekao je Čobi, dodajući da je taj projekat veoma važan i za revitalizaciju pogranične oblasti.

 

On je kazao da je, prema dostunim informacijama, albanska strana privela kraju izgradnju puta koji doseže do same granice, ali da na crnogorskoj strani značajno kasne procedure i da je bilo mnogo administrativnih komplikacija.

 

„Naša strana ne radi dovoljno da omogući brzi promet ljudi, posebno tokom turističke sezone“, kazao je Čobi.

 

Spajić je rekao da je to jedan od prekograničnih projekata koji se pominje još od 2018. godine, dodajući da je sazrelo vrijeme da se sretnu delegacije dvije države na ekspertskom nivou.

 

On je podsjetio da je planirana brza cesta od Podgorice, preko Tuzi, do Skadra, i da će tu biti dodatni granični prelaz koji će, takođe, povećati povezanost Crne Gore i Albanije.

 

„Mislim da treba sjesti sa našim kolegama iz Albanije kako bi se još jednom definisali pravci razvoja i prioriteta na kojima obje države žele da rade“, rekao je Spajić.

 

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović pitao je Spajića šta će Vlada uraditi za povrat imovine ili pravične nadoknade građana Crne Gore hrvatske nacionalnosti.

 

Vuksanović je istakao da je to problem koji dugo traje i prenosi se generacijama.

 

“Taj problem nije počeo sa vama, ali vi ste premijer, pa ste se kandidovali da rješavate i to pitanje”, rekao je Vuksanović, dodajući da je vrijeme da se vrati imovina i građanima hrvatske nacionalnosti.

 

On je podsjetio da je Crna Gora priznala građanima vlasništvo nad tom zemljom, ali da te odluke nikada nijesu sprovedene.

 

Prema riječima Vuksanovića, to je jedno od bilateralnih pitanja između Crne Gore i Hrvatske, a tiče se i vladavine prava i pregovaračkih poglavlja 23 i 24.

 

Spajić je rekao da se građani u Crnoj Gori ni po kom osnovu - ni nacionalnom, ni etničkom - ne razdvajaju.

 

“Zalagaću se za svakog našeg građanina da do kraja ostvari svako svoje pravo. Možete računati na moju podršku da se ovakvi slučajevi dovedu kraju, za sve građane Crne Gore. Ako je postojala bilo kakva nepravda, ja sam vam najveći saveznik da tu nepravdu ispravimo”, rekao je Spajić.

 

On je kazao da će se zainteresovati za sve predmete i da su već u komunikaciji sa hrvatskim organima, ali i da to pitanje žele da riješe zbog građana Crne Gore.

 

Kada su u pitanju donosi sa Hrvatskom, Spajić je poručio da će dati sve od sebe da se ti odnosi dodatno poprave.

 

“Radićemo intenzivno na poboljšanju odnosa sa Hrvatskom. Oni su već dobri, ali mogu biti značajno bolji. Ubijeđen sam da ćemo imati mnogo dobre odnose, uprkos svim opstrukcijama koje postoje”, zaključio je Spajić.
(kraj) nij/sel/mip