Boerlin, (MINA-BUSINESS) - Velike kompanije u EU više neće smjeti da uništavaju neprodatu odjeću i obuću, u skladu sa pravilima koja su stupila na snagu u nedjelju.

 

Uredba EU obavezuje kompanije na koje se odnosi da svoju robu preprodaju ili doniraju, umjesto da je uništavaju. Uništavanje robe se ponekad smatra jeftinijom opcijom od njenog skladištenja, obnove ili ponovnog stavljanja u prodaju, prenosi SEEbiz.

 

Izuzeci važe u slučajevima kada je roba opasna, oštećena ili kontaminirana, ili kada se ne može ponovo upotrijebiti ili obnoviti. Takođe, mogu se uništiti i proizvodi koji su ponuđeni na donaciju više humanitarnih organizacija sa sjedištem u EU, ali nijesu prihvaćeni u predviđenom roku.

 

Nova pravila će se kasnije proširiti i na manja preduzeća. Ona su dio Uredbe EU o ekodizajnu, koja je stupila na snagu u julu 2024. godine.

 

Njemačko udruženje trgovaca na malo (HDE) saopštilo je da bi zabrana mogla koristiti potrošačima, jer bi povećala ponudu robe sa popustima putem outlet prodavnica, diskontnih lanaca i tržišta polovne robe.

 

Generalni direktor HDE-a, Stefan Genth, smatra da bi nova pravila mogla imati i pozitivan uticaj na životnu sredinu, „jer će se uništavati manje gotovo nove odjeće, a proizvodi će se češće preprodavati ili donirati“.

 

On je, međutim, upozorio da će trgovci biti suočeni sa određenim izazovima.

 

„Ne može se sva neprodata roba lako preprodati ili donirati“, rekao je Genth, navodeći kao moguće razloge oštećenu ambalažu, visoke logističke troškove, nedostatak potražnje ili nisku vrijednost proizvoda.

 

Prema njegovim riječima, trgovci će imati dodatne troškove skladištenja, sortiranja, obnove i ponovnog plasmana robe na tržište, kao i obaveze u vezi sa dokumentacijom, pravne neizvjesnosti i praktične poteškoće u vezi sa donacijama i prodajom polovne robe.

 

Njemačko udruženje modne industrije pozdravilo je novu uredbu.

 

„Odjeća je vrijedan proizvod čije uništavanje treba izbjegavati“, rekao je generalni direktor Thomas Lange, ocjenjujući da zabrana predstavlja važan signal za odgovornije korišćenje resursa.

 

On smatra da će uredba imati ograničen uticaj na većinu evropskih proizvođača odjeće, jer se neprodata roba uglavnom ne uništava.

 

„Pravi izazov predstavljaju ogromne količine jeftine ultrabrze mode koju potrošači naručuju direktno od dobavljača izvan Evrope“, kazao je Lange.

 

On je pozvao da se i od tih kompanija zahtijeva da, kao i evropski proizvođači, učestvuju u finansiranju prikupljanja, sortiranja i reciklaže polovnog tekstila.

 

Njemačko udruženje tekstilne i modne industrije kritikovalo je zakon, ocjenjujući da nije usklađen sa stvarnim stanjem na tržištu, da dodatno opterećuje domaću industriju birokratijom i da ne rješava ključne probleme koje donosi brza moda.

Stručnjak za tekstilnu industriju Jonas Stracke rekao je da su za veću održivost potrebni efikasniji sistemi prikupljanja, sortiranja i reciklaže.

 

„Bez toga, zabrana uništavanja ostaće mrtvo slovo na papiru. U praksi, nažalost, neće doprinijeti stvarnom razvoju cirkularne ekonomije“, saopštio je Lange.

 

Ekološke organizacije imaju slične rezerve, pa je Moritz Jäger-Roschko iz Greenpeacea ocijenio je da je zabrana u osnovi ispravan potez, ali da zakon sadrži određene nedostatke.

 

„Kompanije mogu lako zaobići pravila, na primjer pogrešnim deklarisanjem proizvoda. Bez dosljedne primjene, u praksi se ništa neće promijeniti“, rekao je Jäger-Roschko i dodao da zakon nije riješio suštinski problem – brzu modu.

 

Svjetski fond za prirodu (WWF) smatra da je zabrana uništavanja važan prvi korak, ali je upozorio da će njena efikasnost zavisiti od sprovođenja.

 

„Biće djelotvorna samo ako nadležni organi budu dosljedno pratili i sprovodili propisane obaveze“, rekla je predstavnica WWF-a, Silke Düwel-Rieth.

 

Prema podacima Evropske komisije, između četiri i devet odsto neprodatog tekstila u Evropi svake godine bude uništeno, a da nikada nije bilo nošeno, pri čemu se stvori oko 5,6 miliona tona emisija ugljen-dioksida.

(kraj) nar