Podgorica, (MINA) – Opozicioni poslanici kritikovali su na današnjem skupštinskom zasjedanju Predlog zakona o pomilovanju, ocjenjujuæi da se njime daje previše ovlašæenja predsjedniku države, dok su predstavnici vladajuæe koalicije najavili da æe ga podržati jer je, kako su obrazložili, u skladu sa Ustavom. Poslanici æe se o ovom zakonu, o kojem je završena rasprava u naèelu, izjasniti naknadno. Vladin predlog zakona o pomilovanju predviða da predsjednik Crne Gore prilikom davanja pomilovanja neæe biti ogranièen mišljenjem Ministarstva pravde ili suda. Neven Gošoviæ iz Socijalistièke narodne partije, pitao je koji su sluèajevi kada predsjednik države može da izvrši pomilovanje. Prema njegovom mišljenju, te odredbe nijesu jasno razraðene u predloženom aktu. „Takoðe, ako nema odgovarajuæih meðunarodnih propisa sa kojima treba da se uskladi ovaj zakon, onda je neophodno da se sa razlozima za njegovo donošenje upozna Skupština i javnost detaljno“, ukazao je Gošoviæ. Poslanik Demokratske partije, Ljuið Škrelja ukazao je da je pravo na život najznaèajnije ljudsko pravo. „To pravo mora biti zaštiæeno odgovarajuæim pravnim mjerama. I prilikom pomilovanja presuda ostaje na snazi, ono je ne poništava ali odluka koja se odnosi na nju ne mijenja je u dijelu o krivici“, kazao je Škrelja. Pomilovanje je, precizirao je on, oproštaj od kazne, ali je ono ne mijenja. Poslanik Socijaldemokratske partije, Ervin Spahiæ, kazao je da je i po važeæim propisima predsjednik države davao pomiliovanje, navodeæi da mu je nejasan èlan po kojem šef države ima to pravo bez postupka predviðenog zakonom. „Predsjednika pri donošenju odluke ni do sada nije obavezivalo mišljenje Ministarstva, ali je logièno da se takve odluke donose sa struènim mišljenjem suda zbog javnosti rada“, rekao je Spahiæ. On smatra da se predsjedniku male države daju velika ovlašæenja, „i to kod graðana može da izazove osjeæaj nejednakosti“. Emilo Labudoviæ, iz Nove srpske demokratije, rekao je da su milost i moguænost praštanja mjera èovjeènosti za pojedinca, a za dražvu mjera demokratiènosti. „Država je dužna da pruži pojedincima moguænost da se vrate sa krivog puta i podržavam to ali kao èovjek pitam se šta je sa milošæu prema žrtvi i prema njegovoj porodici. Zapitate li se da li taj iskaz pomilovanja u isto vrijeme vrijeða osjeæanja porodice žrtve?“, pitao je Labudoviæ. Poslanik DPS-a, Halil Dukoviæ, rekao je da je predloženi akt dobar a da je pomilovanje princip humanosti. „To je akt koji od najveæe moralne vrijednosti. Osim toga, pomilovanje je instiutcionalna pomoæ da sredina prihvati onog koji nije poštovao norme ponašanja“, kazao je Dukoviæ. Pokret za promjene je protiv Predloga jer, jer kako je obrazložio predsjednik te partije, Nebojša Medojeviæ, Crna Gora nije dovoljno demokratski razvijena da bi se on primijenio. Komentarišuæi predlog Medojeviæa da se pomilovanje mora ogranièiti na odreðena krivièna djela, Spahiæ je kazao da nigdje u svijetu nema takve prakse. „U demokratskim društvima možemo da pominjemo uporedna iskustva ali naša država nije takva i u njoj o primjerima i praksi nema govora“, kazao je Medojeviæ. Vaselj Siništaj iz Kluba albanskih poslanika saglasan je sa kolegama da je pomilovanje akt milosti i da se o njemu može govoriti u politièkom i pravnom smislu. On je najavio da æe podržati Predlog zbog jaèanja institucije predsjednika Crne Gore. Ministar pravde, Duško Markoviæ, rekao je da se predloženi akt o pomilovanju, kojim se šefu države daju ovlašæenja da sam odluèuje o pomilovanju osuðenika, donosi kako bi se usaglasio sa Ustavom. Prema njegovim rijeèima, ne treba strahovati od zloupotreba jer Vujanoviæ "podliježe parlamentarnoj i politièkoj odgovornosti i kontroli". Markoviæ je kazao da se zakon ne donosi radi interesa Demokratske partije socijalista, kako su opozicioni poslanici ocijenili. (kraj) anm/isf