Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Javne rasprave o Nacrtima zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) i o energetici završene su danas. Javna rasprava o Nacrtu zakona o PIO poèela je 5. jula, a energetici 30. avgusta. Nacrtom zakona o PIO je previðena radikalna reforma ovog sistema, kako je obrazloženo, u cilju postizanja njegove finansijske održivosti. Starosna granica za odlazak u penziju za oba pola biæe postepeno poveæana na 65 godina, tako što æe godišnje produžavati za po šest mjeseci. Prema važeæim propisima, starosna granica za žene je 55, a muškarce 60 godina. Poveæanje starosne granice su predstavnici konsultantske kuæe Barents obrazložili teškom finansijskom situacijom sadašnjeg sistema i èinjenicom da se životni vijek produžava. Granica je više poveæana za žene jer one žive duže od muškaraca. Reforma obuhvata i ukidanje beneficiranog radnog staža, treæe kategorije invalidnosti, pooštrenje uslova sticanja invalidnosti i porodiène penzije, promjenu formule za njeno izraèunavanje, proširenje osnovice za plaæanje doprinosa i redukciju obima prava korisnika. Pogodnosti koje predloženi Nacrt ukida, moæi æe da budu korištene prema starom Zakonu, ukoliko budu ostvarene prije 1. januara naredne godine. Nacrtom je predviðeno uvoðenje obaveznog i dobrovoljnog osiguranja na osnovu kapitalizovane štednje, odnosno ulaganja u penzione fondove i reforma postojeæeg sistema obaveznog osiguranja. Prema obrazloženju Ministarstva rada i socijalnog staranja, nakon dolaska jakih stranih penzionih fondova u Crnu Goru, osiguranici æe moæi da odu u penziju i prije starosnog uslova, a naknada koju æe primati zavisiæe od plaæenih doprinosa tokom radnog vijeka. Za buduæe dobrovoljno osiguranje u penzionom fondu prema izboru osiguranika, država ne daje garancije. Osnovni razlozi ovako radikalne penzione reforme su, kako je rekao objasnilo resorno Ministarstvo, sadašnja finansijska neodrživost sistema, masovna izbjegavanja plaæanja osiguranja i konstantno izdvajanje treæine budžeta za penzije. Ocijenjeno je da je u Crnoj Gori veoma nepovoljan odnos zaposlenih i penzionera, od jedan naprama 1,3, dok u ureðenim sistemima, na èetiri zaposlena doðe jedan penzioner. Ministarstvo smatra da su penzije u Crnoj Gori, koje iznose oko 85 odsto od plate zaposlenih, previsoke. Predstavnici penzionera su ocijenili da su rješenja Nacrta “radikalna i neprilagoðena crnogorskim specifiènostima”. Podgorièki Makromenadžment centar smatra da je donošenje zakona o PIO i o radu neophodno da bi se problem nezaposlenosti regulisao. Zamjerke na Nacrt uputio je i Savez samostalnih sindikata Crne Gore, koji smatra da predložena rješenja ne prate specifiènosti aktuelnog ekonomskog trenutka i privredna kretanja. Kritikovano je ukidanje prava na novèanu nadoknadu za tjelesno ošteæenje, dodatak na pomoæ i njegu, prestanak radne sposobnosti, dokup i beneficirani radni staž. Sindikat je i protiv poveæanja starosne granice zbog loših uslova života i niskog standarda, jer zaposleni u poznim godinama ne mogu pružiti kvalitet na radnom mjestu, naroèito u težim uslovima. Predstavncii Sindikata su bili i protiv sniženja najniže penzije na 40 odsto zarade. U obrazloženju Nacrta zakona o energetici, navodi se da on predviða “fer”, nediskriminatorne i transparentne cijene energije, odreðene na osnovu opravdanih troškova poslovanja i godišnjeg povrata na neto investicije, izdataka za zaštitu životne sredine i potrošaèa. Ministar privrede Darko Uskokoviæ je, nakon ekspertske rasprave o nacrtu koja je održana u julu, ocijenio da sadašnja cijena elektriène energije ne zadovoljava sve potrebe Elektroprivrede Crne Gore i pljevaljskog Rudnika uglja. On je objasnio da cijena elektriène energije treba da bude “fer” i prema proizvoðaèima i potrošaèima. Prema ocjenama Uskokoviæa, elektrièna energija u Crnoj Gori je znatno jeftinija nego u okruženju, ali država mora voditi raèuna i o platežnoj moguænosti graðana. Nacrt predviða osnivanje petoèlane Regulatorne agencije za energetiku, koji æe kontrolisati sve energetske subjekte. Nezavisnost Agencije od Vlade biæe obezbijeðena njenim samofinansiranjem od naknada za licence. U nadležnosti Agencije biæe, izmeðu ostalog, odreðivanje tarifa i cijena, izdavanje licenci i nadzor, odobravanje tržišnih pravila, zaštita potrošaèa, nadgledavanje tenderske procedure za izgradnju novih proizvodnih postrojenja i omoguæavanje dostupnosti informacija o energetskom sektoru javnosti. Prema odredbama Nacrta, preduzeæa koja bez odobrenja energetskog subjekta neekonomièno troše elektriènu energiju, ometaju postrojenja ili povezuju objekte na distributivnu mrežu, platiæe od 20 do 50 hiljada EUR, dok je kazna za graðane hiljadu EUR. Energetskim subjektom se smatraju sva fizièka i pravna lica koje obavljaju poslovne aktivnosti proizvodnje i snabdijevanja elektriènom energijom, transport i distribuciju prirodnog gasa, kao i trgovinu i skladištenje naftnih proizvoda. Zakon neæe biti primjenjivan na proizvodnju i istraživanje uglja, gasa ili nafte. Kazne su predviðene i za zloupotrebu uticaja energetskog subjekta na tržištu, nekonkurentno ili diskriminatorno ponašanje i kontrolu cijena. Planirano je da Vlada Crne Gore odgovora za razvoj nacionalne energetske politike i programa, planiranje razvoja ovog sektora, promociju investicija i konkurencije, zaštitu potrošaèa i životne sredine, ali i uèešæe privatnih preduzeæa. (kraj) dmc/kmh