Crna Gora ugrožena klimatskim promjenama

56
foto: Pixabay

Podgorica, (MINA) – Crna Gora je mali emiter, ali je ugrožena klimatskim promjenama, kazali su iz Direktorata za klimatske promjene i mediteranske poslove i poručili da je država posvećena da razvojnim potencijalima upravlja na održiv način.

Saradnica u Direktoratu, Milica Mudreša, kazala je da Crna Gora kao mali emiter ne može značajno doprinijeti globalnom smanjenju, ali da je važno da se male države i svaki pojedinac odgovorno ponašaju i zalažu se za energetsku efikasnost i niskokarbonski razvoj.

»Crna Gora je mali emiter, ali zato je ugrožena klimatskim promjenama, pa smatramo veoma pozitivnim sve napore usmjerene na adaptaciju na klimatske promjene«, rekla je Mudreša agenciji MINA.

Ona je kazala da Crna Gora konsoliduje put za pridruživanje Evropskoj uniji (EU) potvrđujući posvećenost zajedničkoj borbi protiv negativnog uticaja klimatskih promjena sa drugim državama.

Mudreša je navela da se politika EU u oblasti klimatskih promjena i brojni međunarodni sporazumi zasnivaju na opštem cilju da se ograniči uticaj klimatskih promjena i sačuva zdrava životna sredina za buduće generacije.

“U tom smislu, Crna Gora preduzima snažne napore radi obezbjeđivanja komplementarnog izvršavanja obaveza koje proizilaze iz Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC), Kjoto Protokola i obaveza u procesu transponovanja pravne tekovine EU u oblasti klimatskih promjena”, rekla je Mudreša.

Kako je navela, podrazumijeva se da će zakonodavstvo EU koje se sada izrađuje kako bi podržalo implementaciju tih politika biti transponovano u pravni sistem Crne Gore, kako se dalje bude odvijao proces pristupanja.

“Direktorat za klimatske promjene i mediteranske poslove uputio je u proceduru javne rasprave Predlog Zakona o zaštiti klime«, rekla je Mudreša.

Kako je navela, klimatske promjene predstavljaju rastući izazov, a sveukupni klimatski uslovi nepovratno se mijenjaju i negativno utiču na sigurnost, zdravlje, standard i kvalitet života ljudi u čitavom svijetu.

Prema riječima Mudreše, regioni Mediterana i Jugoistočne Evrope, kojima Crna Gora pripada, među najosjetljivijim su regionima i u velikoj mjeri su pogođeni tim promjenama.

Kako je kazala, štete sve učestalijih ekstremnih vremenskih prilika tokom prethodne decenije u Crnoj Gori najvidnije su u pogledu štete na infrastrukturi, poljoprivrednom zemljištu i gazdinstvima, šumskim ekosistemima, obalnom pojasu, turizmu i privredi.

Mudreša je podsjetila da se od 1992. godine 197 država pridružilo Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC).

Ona je objasnila da je cilj te konvencije uspostavljanje saradnje i preduzimanje zajedničkih aktivnosti kako bi se ograničio rast prosječne globalne temperature i ublažili negativni efekti klimatskih promjena.

Mudreša je podsjetila da se Crna Gora pristupanjem UNFCCC, 27. januara 2007. i ratifikacijom Kjoto protokola, 27. marta 2007. godine pridružila državama koje igraju aktivnu ulogu u međunarodnim naporima za rješavanje problema klimatskih promjena.

Ona je dodala da je Crna Gora jedna od manjih država članica UNFCCC, čije nacionalne emisije gasova sa efektom staklene bašte iznose svega 0,009 odsto u odnosu na globalni nivo.

»I pored malog udjela u globalnim emisionim i populacionim statistkima, Crna Gora je suštinski posvećena da svojim razvojnim potencijalima upravlja na odgovoran i održiv način i sa minimalnim uticajem na životnu sredinu i promjenu klime«, kazala je Mudreša.

Ona je rekla da je jedan od najjasnijih pokazatelja klimatskih promjena smanjenje lednika.

»Tokom posljednjih dvadeset godina, Grenland i ledene ploče Antarktika izgubili su masu, lednici su nastavili da se smanjuju gotovo u cijelom svijetu, a led Arktičkog mora i proljećni sniježni pokrivač na sjevernoj hemisferi i dalje se smanjuju. Stopa porasta nivoa mora od sredine 19. vijeka bila je veća od prosječne stope tokom prethodna dva vijeka«, navela je Mudreša.

Kako je kazala, koncentracije ugljen-dioksida, metana i oksida azota u atmosferi povećale su se do nivoa koji je najviši u posljednjih 800 hiljada godina.

»Koncentracije CO2 povećane su za 40 odsto u odnosu na predindustrijsko doba, prvenstveno usljed emisija koje nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva i emisija koje su rezultat promjene namjene zemljišta«, objasnila je Mudreša.

Prema njenim riječima, Crna Gora je dobila značajnu finansijsku pomoć za sprovođenje klimatskih akcija i izgradnju kapaciteta, ali i tehničku pomoć kroz niz programa, projekata i partnerstava.

Mudreša je precizirala da su finansijsku i tehičku pomoć pružili Evropska komisija (EK), UN i Svjetska banka, Globalni fond za zaštitu životne sredine (GEF), Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), GiZ, Evropska investiciona banka (EIB), KfV, LukDev, ADA, vlade Italije, Njemačke, Luksemburga, Austrije, Norveške, Holandije i Grčke.

Ona je dodala da su najveću pomoć pružili EK i UN, koji su podržali projekte, radionice, studije, inicijative i konkretne programe značajnog uticaja na ukupne kapacitete jačanje.

Na pitanje da li će osnivanje Eko fonda doprinijeti povećanju sredstava koja će se izdvajati u tu svrhu, Mudreša je kazala da će on biti zasebno pravno lice koji će osnovati Vlada i da će primjenjivati brojne finansijske instrumente.

Kako je objasnila, Fond će sredstva prikupljati od subjekata zagađivača i aktivnosti koje zagađuju životnu sredinu, te će tako prikupljena sredstva usmjeravati ka sanaciji nastalog zagađenja.

Mudreša je podsjetila da Ministarstvo održivog razvoja i turizma ima ključne nadležnosti za oblast klimatskih promjena, kreiranje politike i donošenje relevantnih propisa.

Kako je dodala, aktivnosti Direktorata za klimatske promjene usmjerene su na realizovanje strateškog i uspostavljanje zakonodavnog okvira.

»On će regulisati smanjenje intenziteta emisija gasova staklene bašte, kao glavnog uzročnika promjene klime i prilagođavanje na negativne efekte izazvane nastalim klimatskim promjenama«, rekla je Mudreša.

Ona je podsjetila da je Crna Gora, u okviru ispunjavanja Pariskog sporazuma, predstavila Nacionalno namjeravani utvrđeni doprinos u 2015. godini, obavezujući se na smanjenje emisije gasova staklene bašte za 30 odsto 2030. u odnosu na baznu 1990. godinu.

Prema riječima Mudreše, Crna Gora će smanjiti emisije gasova sa efektom staklene bašte GHG za najmanje 1.572 kilotona, na nivo od 3.667 kilotona ili manje.

Taj cilj, kako je objasnila, definiše Nacionalna strategija o klimatskim promjenama do 2030. godine, koja će biti realizovana kroz razvoj industrijske tehnologije, povećanje udjela iz obnovljivih izvora energije, generalno povećanje energetske efikasnosti i modernizaciju energetskog sektora.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Evropske unije kroz realizaciju projekta “Dealing with ethics and fake news” pod oznakom IPA2018/397-252. Sadržaj je isključiva odgovornost Agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove EU. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.