Formiranje jednog samoregulatornog tijela savršeno rješenje

358
foto: Sindikat medija

Podgorica, (MINA) – Formiranje jednog funkcionalnog samoregulatornog tijela koje bi kontrolisalo kršenje Kodeksa novinara bilo bi savršeno rješenje, ali je jasno da se to neće desiti u skorijoj budućnosti, imajući u vidu međusobne odnose crnogorskih medija, smatra predsjednica Sindikata medija, Marijana Camović.

„U idealnim uslovima jedno samoregulatorno tijelo koje bi bilo funkcionalno i čije odluke bi uvažavali svi mediji bi bilo savršeno rješenje, ali imajući u vidu međusobne odnose crnogorskih medija, jasno je da se to neće desiti, makar ne u skorijoj budućnosti“, kazala je Camović agenciji MINA.

Ona smatra da medijima ne treba zajedničko samoregulatorno tijelo da bi poštovali Etički kodeks novinara, radili etično i imali svijest o neophodnosti samoregulacije.

„To znači da nepostojanje zajedničke samoregulacije ne smije biti izgovor za potpuno odsustvo bilo kakve kontrole. Takođe, bitno je da se, osim pukog postojanja bilo kojeg tijela, postavi pitanje koja je njegova svrha i koji su efekti njegovog rada“, rekla je Camović.

Ona je navela da se analizom odluka Medijskog savjeta za samoregulaciju (MSS), koje je makar na formalan način do prošle godine bilo zaduženo za 19 medija, može vidjeti da su pritužbe stizale samo na rad određenih medija i njihovih novinara.

„Te pritužbe su uvažavane, odnosno utvrđivano je da su osnovane, ali su ti mediji i novinari nastavljali na isti način da krše Kodeks. Ta rješenja nijesu objavljivana u mediju za koji je utvrđeno da je objavio tekst u kojem se krši Kodeks, čitaoci nijesu mogli ni na koji način da vide da ta samoregulacija funkcioniše, da je došlo do izvinjenja, ispravke i nečeg sličnog i onda je logično pitanje koja je svrha takve samoregulacije“, kazala je Camović.

Ona je dodala i da budući rad medija i novinara za koje je utvrđeno da su se ogriješili o Kodeks nije korigovan.

„Pitanje je da li mediji imaju samoregulaciju da bi zadovoljili formu ili im je stalo da ispravljaju i preveniraju svoje greške i dozvole toj samoregulaciji da zaista funkcioniše“, rekla je Camović.

Ona je dodala da su slični efekti rada ombudsmana.

„Čitajući njegove odluke, gdje jedan od dva medija koji imaju taj oblik samoregulacije redovno konstatuje da nije bilo žalbi, vidi se da uredništvo i novinari ne uvažavaju rad ombudsmana, jer ne odgovaraju na zahtjeve da se po prijemu žalbe na određeni tekst izjasne i daju pojašnjenja”, rekla je Camović.

Ona je kazala da je primijetila da se odluke ombudsmana ne objavljuju u štampanim izdanjima medija, već samo na internet stranicama, iako se žalbe odnose na greške napravljene u novinama.

Camović smatra da je pitanje samoregulacije previše važno da bi mu se moglo pristupiti na neozbiljan način na koji se to radi u Crnoj Gori, jer nije dovoljno formalno uvesti neki oblik samoregulacije da bi se time hvalili međunarodnoj zajednici.

„Bitni su efekti rada i spremnost menadžmenta, koji se u Crnoj Gori nažalost direkto miješaju u rad redakcija, uredništva i novinara da prihvataju greške i ne ponavljaju ih“, poručila je Camović.

Ona je navela da, u formalnom smislu, crnogorski mediji nemaju izgovor da objave i jedan tekst koji u potpunosti nije usaglašen sa Kodeksom, ali da u praksi to nije slučaj.

„I dalje se može pročitati more jednostranih tekstova, iznošenje ozbiljnih optužbi na račun pojedinaca, a da se tim ljudima ne da prilika da odgovore na te optužbe, proizvoljna mišljenja koja se predstavljaju kao činjenice, krešenje pretpostavke nevinosti, otkrivanje identiteta žrtava, čak i kada su u pitanju maloljetne osobe ili na primjer žrtve silovanja“, rekla je Camović.

Ona je dodala da su to stvari koje ne bi smjele da se dešavaju, ali da to nije posljedica manjkavosti u Kodeksu, već nespremnosti medija da ga poštuju.

Ona je ocijenila da je Kodeks, koji je prije nekoliko godina inoviran i sa čijim sadržajem su se saglasili svi crnogorski vodeći mediji, dobar i sveobuhvatan i da pruža precizne smjernice kako treba pisati.

„Slijedeći ono što piše u Kodeksu, novinari su u potpunosti zaštićeni od mogućnosti da kroz svoje tekstove ili priloge nanesu štetu bilo kome i to je glavni cilj etičnog pisanja. Takođe, zaštićeni su i od mogućnosti da budu osuđeni za povredu časti i ugleda, govor mržnje i bilo koji oblik diskriminacije“, objasnila je Camović.

Ona je navela da će osnovni članovi Kodeksa i smjernice za njihovu primjenu uvijek biti aktuelni, ali da je dobro što se, prateći savremena dešavanja u novinarstu, on prilagođava novim trendovima.

Kada je riječ o načinu regulacije kršenja Kodeksa komentarima na portalima, Camović je podsjetila da je to pitanje nedavno riješeno kroz izradu vodiča za poštovanje smjernice 2.8, koji reguliše to pitanje.

„Mediji su usaglasili pravila u tom vodiču i sada su u obavezi da ih primjene, što podrazumijeva i da se opredijele za način na koji će da moderiraju komentare“, objasnila je Camović.

Kada je riječ o etičkom izvještavanju, ona smatra da ono što važi za sve profesije, važi i za novinarstvo, a to je neophodnost konstantnog učenja.

„Mogućnost da prate radionice i seminare na kojima mogu čuti nešto novo i savladati nove vještine, kod nas, nažalost, imaju samo privilegovani novinari, kamermani, montažeri i svi profili zaposlenih u medijima. Trebalo bi da bude drugačije i da je to svima dostupno, kao i da su poslodavci svjesni da moraju konstantno ulagati u zaposlene“, rekla je Camović.

Ona je saopštila da savremeno novinarstvo ne podrazumijeva samo savladavanje vještine postavljanja teksta na web sajt.

„Mnogo toga se promijenilo, i dalje se mijenja, i zaposlenima u medijima bi moralo biti omogućeno da prate te trendove. Mi govorimo o samoregulaciji kao da je to neka novost i tražimo najbolji način da se poštuje Kodeks, a zaboravljamo, na primjer, da u svijetu roboti novinari pomoću algoritama već godinama sami pišu vijesti“, zaključila je Camović.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Evropske unije kroz realizaciju projekta “Dealing with ethics and fake news” pod oznakom IPA2018/397-252. Sadržaj je isključiva odgovornost Agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove EU. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.