Kredibilitet šansa za medijsku održivost

331

Podgorica, (MINA) – Mediji moraju dobiti osjećaj da isključivo svojim kredibilitetom imaju šansu da budu održivi, za šta je potreban dug put, ocijenio je član tima Raskrinkavanje.ba i predsjednik udruženja građana Zašto ne, Darko Brkan.

„Novinarstvo, odnosno mediji moraju dobiti osjećaj da isključivo svojim kredibilitetom imaju šanse da budu održivi. Pred nama je dug put do toga”, rekao je Brkan agenciji MINA.

On smatra da je tu umiješano od medijske pismenosti građana i konzumenata medijskog sadržaja, osjećaja odgovornosti medija i medijskog vlasništva, paralelnih standarda, do načina kako se reguliše cenzura odnosno autocenzura.

“Ima jako puno faktora koji tome doprinose. Iz konteksta etičkih kodeksa, tome treba pristupiti na moderniji način nego što se to trenutno radi”, kazao je Brkan.

Platformu Raskrinkavanje pokrenuo je tim organizacije Zašto ne koji za sobom ima višegodišnje iskustvo u fact-checkingu, kroz rad na provjeri tačnosti i dosljednosti izjava javnih zvaničnika, te praćenju ispunjenosti predizbornih obećanja na platformi Istinomjer.

Raskrinkavanje prati medijske objave i na osnovu svoje metodologije provjerava i ocjenjuje one čija kredibilnost djeluje upitno.

Brkan smatra da treba naći način koji je prilagođeniji trenutnom načinu na koji ljudi koriste medije i informacije, odnosno internet.

Mediji treba da nađu načina da što prije reaguju na sve probleme koji se dešavaju.

„Vijest traje nekoliko sati, najduže dan, i ako mediji ne reaguju u tako kratkom vremenu onda se ništa neće desiti, a svaka žalba Vijeću za štampu i sličnim samoregulatornim tijelima u velikom broju slučajeva traje danima, pa nekad i sedmicama”, naveo je Brkan.

On je, odgovarajući na pitanje koliko nepostojanje samoregulatornog tijela koje bi kontrolisalo koliko mediji krše zakon u Crnoj Gori, stvara klimu u kojoj dolazi do kršenja kodeksa, kazao da je ono svakako potrebno iz neke samoregulatorne funkcije u kojoj će novinari principom odgovornosti potencijalno doći do boljih praksi.

„Ono što samoregulatorna tijela i kodeksi ne proizvode je osjećaj čitaocima da su zaštićeni. U velikom broju slučajeva mehanizmi funkcionisanja, odnosno popravljanja ispravki i kazni medijima nijesu adekvatni šteti koja se čini njihovim djelovanjem“, ocijenio je Brkan.

Prema njegovim riječima, treba tražiti nove mehanizme kako da se to bolje radi, a jedan od načina je rad na platformi Raskrinkavanje.ba.

„Bez obzira na to šta se dešava u samoregulatornim tijelima prikazuje građanima šta su problemi na neki svoj način i dolazi brže do korisnika. Ono što su problemi samoregulatornih tijela je da ne dolaze do ljudi i da oni nemaju utisak njihove efikasnosti“, rekao je Brkan.

On je, govoreći o kršenju Kodeksa novinara u Bosni i Hercegovini, rekao da u toj državi postoji Vijeće za štampu i onlajn medije koje je jedino samoregulaciono tijelo u BiH, koje ima kodeks za štampu i onlajn medije koje bi trebalo svi da poštuju, a zapravo su obavezni da poštuju samo oni mediji koji su potpisnici odnosno članovi samoregulacije.

»Naravno, imaju neke zakonske odredbe koje se tiču elektronskih medija koje implemetira regulatorna agencija za komunikaciju, ali to nije kodeks«, dodao je Brkan.

On je, na pitanje na koji način se može regulisati kršenje kodeksa kada je riječ o portalima i komentarima korisnika, odgovorio da su onlajn mediji dio upravnog odbora Vijeća za štampu i u posljednjih par godina učestvuju u radu.

„U kontekstu komentara to je nešto što se tek istražuje i u posljednje vrijeme se tome posvećuje puno pažnje. Vijeće za štampu prima pritužbe konzumenata medijskog sadržaja u odnosu na komentare i dešava se jako često da se oni brišu ili mijenjaju“, kazao je Brkan.

Takođe, kako je rekao, upitno je ko je kreator odnosno autor teksta i ko je odgovaran za njega.

„To nije samo pitanje nas ili regiona, nego je to globalno pitanje da li su komentari zapravo ičija odgovornost“, dodao je Brkan.

On je ocijenio da kao što novinarstvo, odnosno informativnost evoluira stalno, posebno u posljednje vrijeme u kontekstu onlajn prostora, tako i kodeks u svakom slučaju treba unaprjeđivati.

„Mi legislativno još ne poznajemo internet kao prostor na kvalitetan način, samim tim je teško i kodeks prilagođavati tome“, rekao je Brkan.

Prema njegovim riječima, u BiH se kodeks prilagođava onlajn prostoru koliko je to moguće.

„Tu treba jako puno raditi, ali mislim da je to proces evolucije u koji ulazimo i koji će u krajnjem slučaju napraviti korisnici, ako ne novinari. On nije samo stvar kodeksa, nego i mehanizma funkcionisanja samoregulatornih tijela koje u svijetlu onlajn informacija jako sporo reaguju i ne dolaze dovoljno do čitalaca i u krajnjem slučaju nemaju efekta“, zaključio je Brkan.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Evropske unije kroz realizaciju projekta “Dealing with ethics and fake news” pod oznakom IPA2018/397-252. Sadržaj je isključiva odgovornost Agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove EU. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.