Mrdak: Izazov implementacija zakona iz oblasti životne sredine

65
foto:eu.me


Podgorica, (MINA) – Najveći izazovi pri zatvaranju Poglavlja 27 – Životna sredina biće u oblasti upravljanja čvrstim otpadom, otpadnim komunalnim vodama, inspekcijski nadzor, kao i implementacija zakona i podzakonskih akata, ocijenio je profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Danilo Mrdak.

On je u intervjuu agenciji MINA kazao da će izazov u Poglavlju 27 biti implementacija zakona i podzakonskih akata, ukoliko su donesena, iz te oblasti u realan život.

“Ako znamo da smo za transponovanje svih direktiva i pravilnika u naše zakonodavstvo potrošili skoro devet godina, ne mogu a da se ne zapitam koliko će nam tek trebati vremena da sve to zaživi u praksi”, rekao je Mrdak.

On smatra da će najveći problem biti da u oblasti upravljanja čvrstim otpadom i otpadnim komunalnim vodama, kao i inspekcijski nadzor, jer na njima počiva kompletna implementacija zakona i pravilnika iz te oblasti.

Mrdak je, govoreći o ključnim oblastima na kojima treba raditi u narednom periodu u cilju dostizanja standarda kvaliteta životne sredine, kazao da ne treba biti veliki ekspert da bi svima bilo jasno da su urgentni problemi sa čvrstim komunalnim otpadom.

“Takođe, problem postoji i sa otpadnim komunalnim vodama za koje nemamo prečišćivače odnosno kolektore i koje se netretirane izlivaju u naše riječne sisteme”, precizirao je Mrdak.

Prema njegovim riječima, tu je alarmantan problem Pljevalja i stanja u tom gradu, kako zagađenja vazduha tako i industrijskog zagađenja ali deponije šljake i pepela, kao i primjena Okvirne direktive o vodama, koja se odnosi na kvalitet površinskih, podzemnih i tranzicionih voda.

“Ono što je od skora takođe postalo urgentno je što skorije uspostavljanje Natura 2000 mreže ili makar, što bi planeri rekli, ‘rezervisanje’ prostora koji su prepoznati kao vrijedni u te svrhe, da ne bi dolazilo do toga da se prostor devastira dok se ta mreža ne oformi. Tu imamo najskoriji slučaj Cijevne”, objasnio je Mrdak.

On je dodao da je postalo urgentno i zaustavljanje trajne devastacije kao posljedice megalomanskih turističkih projekata.

“Niko nije protiv održivog korišćenja prostora, ali svakako da mega projekti to nijesu”, smatra Mrdak.

On je, odgovarajući na pitanje koje su to crne tačke životne sredine u Crnoj Gori, kazao da su tu u prvom redu Pljevlja i stanje u pljevaljskoj kotlini, što se ne odnosi samo na aerozagađenje već i čitav niz drugih velikih problema.

Crne tačke su i, kako je ocijenio, basen crvenog mulja u Kombinatu aluminijuma (KAP) i u nekom smislu ugrožavanje zaštićenih prirodnih dobara.

Mrdak je, na pitanje da li Crna Gora, u kadrovskom smislu, ima kapaciteta i novca za ispunjavanje svih obaveza iz Poglavlja 27, odgovorio da ga je lično strah da manjka i novca i kadra i kapaciteta.

“Za novac se posebno i ne sjekiram, a trebalo bi s obzirom na nivo našeg zaduženja, jer tu su brojni EU fondovi uz pomoć kojih možemo da obezbijedimo ili bespovratna sredstva ili jako povoljne aranžmane”, naveo je Mrdak.

On je kazao da ono što ga brine jeste kadar i kapaciteti domaćih institucija koje treba sve to da sprovedu u praksi.

“U prvom redu tu mislim na kapacitete inspekcijskih službi, ali i na kapacitet koji postoje u resornim ministarstvima i agencijama”, rekao je Mrdak.

On smatra da će se morati zaposliti, ali i doškolovati ne mali broj osoba kako bi se sve to moglo primijeniti u praksi i kako bi čitav sistem na koji se oslanja Poglavlje 27 mogao da profunkcioniše.

Mrdak je, odgovarajući na pitanje da li je zadovoljan dosadašnjim ostvarenim rezultatima u Poglavlju 27, kazao da su mnoge stvari mogle brže da se urade.

“Smatram da smo mnoge stvari mogli mnogo brže da uradimo, ali što ono kažu svršenom poslu nema mane, bitno je da je sad sva ta oblast postala dio našeg zakonodavnog sistema”, rekao je Mrdak.

On je kazao da ono sa čime ni iz bliza nije zadovoljan je realni život, funkcionisanje u praksi kao i odlaganja primjene i/ili nepotpuna primjena usvojenih rješenja.

Mrdak je naveo da će svima biti bolje ako se što prije počne sa tim baviti na adekvatan način, zaustaviće se dalja degradacija i početi proces oporavka u djelovima životne sredine u kojima je to prepoznato.

“Dakle, za sve ovo će nam trebati i ljudi ili znanja, ali negdje sam, pravo da vam kažem, i optimista kad je sve ovo u pitanju”, zaključio je Mrdak.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Evropske unije kroz realizaciju projekta “Dealing with ethics and fake news” pod oznakom IPA2018/397-252. Sadržaj je isključiva odgovornost Agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove EU. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.