Plamenac: Kodeks da ne bude u funkciji interesnih grupa

624
privatna arhiva

Podgorica, (MINA) – Novinarski kodeks ne bi smio da bude u funkciji interesnih grupacija koje tehnologijom manipulacije ljudima mijenjaju vrjednosni sistem društva, ocijenio je član nekadašnjeg Nezavisnog samoregulatornog tijela, Jovan Plamenac.

On je rekao da bi, kako je brza promjena vrjednosnog sistema u društvu uglavnom ne posljedica opamećivanja čovjeka, uzrastanja civilizacije, nego špekulacije određene interesne grupacije, odnosno urušavanja civilizacije, novinarski kodeks morao da predvidi medijsku slobodu kritike vrjednosnog sistema društva.

„Novinarski kodeks ne bi smio da bude u funkciji interesnih grupacija koje tehnologijom manipulacije ljudima mijenjaju vrjednosni sistem društva, nego bi trebalo da ne samo predvidi nego i pospješuje javnu kritiku tog inženjeringa“, kazao je Plamenac agenciji MINA.

On smatra da je vrjednosni sistem društvenog života za kratko vrijeme radikalno promijenjen.

Plemanec je rekao da je prije tridesetak godina homoseksualnost u medicinskoj doktrini bila označena kao bolest ada je, kako je naveo, „pravničkom intervencijom, homoseksualizam danas – opredjeljenje“.

„Prije tredesetak godina javno izjaviti da je homoseksualac bolestan čovjek bila je prosta konstatacija naučne činjenice. Danas to javno izjaviti je zakonski prekršaj. Novinarski kodeks mora biti u skladu sa nadležnim pravnim sistemom, čiji sastavni dio su i zakoni o medijima“, naveo je Plamenac.

Prema njegovim riječima, novinarski kodeks mora biti u skladi za nadležnom zakonskom regulativo.

„Ali ne bi smio da bude u funkciji obračuna novouspostavljenog vrjednosnog sitema društva sa vjekovnom tradicijom tog istog društva. Samim tim, novinarski kodeks je izmjenjiva kategorija, nužno prilagodiva realnim potrebama vremena u kojem je njegov sadržaj važeći“, ocijenio je Plamenac.

On je rekao da je Nezavisno samoregulatorno tijelo, čiji je bio član, razjedeno posvećenošću dobrog dijela njegovih članova ne profesiji nego vrjednosnom trendu, političkim interesima (koji nijesu bili manifestacija moći, nego udvorištva), ali i što stvarnim što potencijalnim benefitima materijalne prirode.

„Kako je ovo novinarsko tijelo radilo, tako je i skončalo“, smatra Plamenac.

On je kazao da je u tom peridou na inicijativu Misije OEBS-a organizovan skup o prezumpciji nevinosti, koja je bila opravdano, uočena kao kršenje novinarskog kodeksa u crnogorskim kao i medijima koji su imali dopisništva u Crnoj Gori, a koja je bilo toliko uobičajena da je doživljavana kao normalna.

„Sabrali su nas iz svih crnogorskih novinarskih asocijacija i medija koji su u Crnoj Gori u to vrijeme imali redakcije ili dopisništva. Ja sam tada bio glavni urednik Radija Svetigora i predsjednik Udruženja novinara Crne Gore“, podsjetio je Plamenac.

On je naveo da je bila angažovana jedna poznata crnogorska advokatska kancelarija da novinarima objasni što je to prezumpcija nevinosti, odnosno da sa pozicije svog autoriteta kaže da ne se smije neko proglasiti krivim dok njegovu krivicu, pravosnažno, ne utvrdi sud.

„U jednom trenutku upitao sam ih: Da li je Radovan Karadžić ratni zločinac? Mlađi advokat je odmah ustao: „Naravno da jeste…“ Stariji ga je uhvatio za ruku: „Stani, ovo je zamka…“, rekao je Plamenac.

On je kazao da su svi crnogorski mediji promoteri liberelnog vrjednosnog sistema, bez zadrške, uz ime Radovana Karadžića, kao i Ratka Mladića, stavljali su „ratni zločinac“.

„ Tek nedavno Karadžić je u Hagu pravosnažno osuđen, dok Mladić još nije. Priča o prezumpciji nevinosti u hotelu „Crna Gora“, na skupu organizovanom sa velikom ambicijom, nastavljena je uz ukus folirantsva. Nezavisno samoregulaciono tijelo nikada nije osudilo ovo kršenje Kodeksa“, rekao je Plamenac.

On je podsjetio da je u vrijeme referenduma o državnom statusu Crne Gore, pod patronatom Misije OEBS-a u Crnoj Gori donijet specijalni Kodeks ponašanja medija u predreferenduskom periodu koji su
potpisali predstavnici svih crnogorskih novinarskih asocijacija i medija.

Plamenac je objasnio da je svrha tog kodeksa bila da se obezbjedi objektivnost medijskog izvještavanja uoči referenduma, da se spriječi njihovo svrtavanje na jednu stranu u tom procesu.

„Ni mastilo potpisa na tom dokumentu nije se osušilo a on je prekršen, ne u pojedinačnim slučajevima nego je njegovo kršenje postalo proces“, rekao je Plamenac i dodao da se ogromna većina crnogorskih medija stavila u funkciju borbe za nezavisnost države.

„Kodeks su kršili svi mediji, ali Nezavisno samoregulaciono tijelo osuđivalo je samo one koji su to radili u korist bloka za zajedničku državu sa Srbijom“, rekao je Plamenac.

On je, kako je naveo, ukazivao i na kršenje kodeksa medija koji su podržali blok za nezavisnot, ali da je bio jedini i da se njegov glas nije mogao da dopre do zvaničnih saopštenja Nezavisnog samoregulacionog tijela.

Plamenac je kazao da je odmah nakon referenduma, Misiji OEBS-a u Crnoj Gori dostavio obilje primjera kršenja Kodeksa ponašanja medija u predreferenduskom periodu.

„Misija je nakon nekoliko dana javno saopštila da su crnogorski mediji korektno izvještavali u predreferenduskom periodu. Očito, postojao je „viši interes“ da se Crna Gora odvoji od Srbije, i to interes Zapada koji je zastupala i Misija OEBS-a u Crnoj Gori“, rekao je Plamenac.

On smatra da je, kada se govori o poštovanje kodeksa, potrebno samo jedno – da se ne laže.

„Ni grubo ni fino, ni osiono ni perfidno. Da bi to bilo tako, neophodan je jedan preduslov: novinar kao uistinu slobodna ličnost. A novinar danas nije slobodan čovjek, utamničen je ne samo svojim materijalnim potrebama, nego prvenstveno u svom duhu“, rekao je Plamenac.

Upitan može li kodeks imati značajniju ulogu ako ne postoji tijelo koje ga kontroliše, Plamenac je odgovorio da će kodeks biti samo lijepa priča, bez suštinskog značaja, čak i kada postoji tijelo koje ga kontroliše, ako ono ne radi korektno, odnosno ako ne poštuje kodeks.

Plamenac je kazao da, imajući na umu stanje u crnogorskim medijima, koje je odraz u ogledalu stanja u društvu, on nema nade da je u današnjoj Crnoj Gori moguće formirati novinarsko samoregulatorno tijelo koje bi radilo objektivno.

„Ali, Crna Gora po tome nije nikakav specifikum. Ništa bolje nije ni u drugim državana tzv. Regiona, pa ni u svijetu. U vremenu u kojem vlada kapital, mediji su oružje. Demokratija postoji samo da bi bila izigrana, kao lijepo rečena javna laž koja pokriva prljavštinu zakulisnih radnji. U toj prevari mediji su presudno važno sredstvo, pa i u Crnoj Gori“,zaključio je Plamenac.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Evropske unije kroz realizaciju projekta “Dealing with ethics and fake news” pod oznakom IPA2018/397-252. Sadržaj je isključiva odgovornost Agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove EU. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.