Podrška zakonu da ne bude predmet kalkulacija

541


Podgorica, (MINA) – Podrška Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog pola ne bi smjela da bude predmet kalkulacija, smatra predsjednik Upravnog odbora nevladine organizacije (NVO) Kvir Montenegro /Queer Montenegro/, Danijel Kalezić.

Kalezić je rekao da u toj NVO očekuju da će zakon, o kojem će se poslanici izjasniti ove sedmice, biti usvojen.

„Uzdamo se u podršku poslanika koji imaju dovoljno svijesti o tome da podrška ovom zakonu ne bi trebalo da bude predmet bilo kakvih kalkulacija, jer je ovo zakon koji se tiče velikog broja građana i ljudskih prava generalno“, kazao je Kalezić agenciji MINA.

Kako je naveo, od tog zakona neće benefite imati samo LGBT osobe, već sve društvene grupe koje su obespravljene i društvo u cjelini.

On je pojasnio da, kad se unaprjeđuje ukupan koncept ljudskih prava, čemu će da doprinese taj zakon, i kada se obezbijedi poštovanje ljudskih prava jednoj društvenoj grupi, sve ostale imaju više prostora da to isto zatraže.

„Ako opšta populacija shvati da naša ljudska prava moraju biti poštovana, vremenom će na tom putu razumijevanja razlika i prihvatanja drugih i drugačiji ljudi u našem društvu imati više kapaciteta da razumiju i sve ostale“, precizirao je Kalezić.

On je rekao da će usvajanje tog zakona doprinijeti i procesu evropskih integracija.

„Ali, iako se u javnosti često čuje da se on donosi zbog evropskih integracija, to nije tačno. To se tiče građana i građanski Crne Gore koji su od postanka naše države obespravljeni.

Na pitanje kako ocjenjuje današnji položaj LGBT zajednice u Crnoj Gori, u odnosu na period od prije pet godina, Kalezić je kazao da je on mnogo bolji.

„Ali i dalje nije dobar, jerse ljudska prava LGBT osoba ne poštuju u mjeri u kojoj bi to moralo biti“, dodao je Kalezić.

On je kazao da se LGBT osobe i dalje suočavaju sa diskrimacijom, nasiljem i neprihvatanjem.

„Ne onoliko koliko prije pet godina, ali teško da možemo govoriti o tome da smo slobodni kao svi ostali ljudi u ovoj državi. I pod stalnom smo presijom, nažalost – najviše unutar porodice“, rekao je Kalezić.

Upitan da li, ipak, primjećuje promjenu svijesti građana, i koliko je tome doprinijela parada ponosa koja se organizuje već nekoliko godina, on je rekao da promjena svijesti definitivno postoji, što pokazuju i relevantna istraživanja koja su rađena ove godine.

„Smatram da je prajd mnogo doprinio tome, ali ne samo on, nego i sve ostale aktivnosti koje radimo“, kazao je Kalezić.

Tome je, kako je naveo, doprinijela i svakodnevna sve veća vidljivost LGBT osoba.

„Ove godine, prema istraživanjima, konačno imamo pozitivnu promjenu stavova građana o našim ljudskim pravima, kao i o Zakonu o životnom partnerstvu istog pola. Sa nekih 18 odsto podrške, koja je bila 2016. godine, došli smo do 55 odsto“, istakao je Kalezić.

Prema njegovim riječima, to znači da većina građana ima pozitivno mišljenje, a isto se desilo i sa Prajdom.

Kalezić je podsjetio da su 2013. godine, kad su organizovali prvi Prajd, bili suočeni sa nerazumijevanjem najvećeg dijela javnosti.

„A ove godine smo vidjeli da preko 50 odsto građana konačno razumije zašto mi organizujemo Prajd, razumiju da se borimo za naša ljudska prava i da je to suština tog događaja“, rekao je on.

Na pitanje kakva je saradnja sa Upravom policije kada je u pitanju bezbjednost LGBT osoba, Kalezić je kazao da je ona vrlo kvalitetna.

„Kad bismo imali saradnju sa drugim institucijama, kakvu imamo sa Upravom policije, živjeli bismo slobodno vrlo brzo“, dodao je Kalezić.

Uprava policije, kako je naveo, profesionalno shvata ljudska prava LGBT osoba i profesionalno postupa.

„Incidenata kada policija mora da reaguje ima i, nažalost, biće ih. To je realnost, jer smo mii dalje na tom nivou da se ljudi znaju odvažiti da tuku, prijete i uznemiravaju druge samo zato što pripadaju LGBT zajednici, ali se mi apsolutno uzdamo u Upravu policije u tom smislu“, naveo je Kalezić.

Upitan kakva je situacija sa Tužilaštvom, on je rekao da su imali dosta nerazumijevanja u odnosu na kvalifikovanje slučajeva.

„Do posljednjeg slučaja fizičkog nasilja koji se desio, mi smo imali samo jednu kvalifikaciju tog krivičnog djela kao djela iz mržnje. Svako krivično djelo koje je motivisano seksualnom orijentacijom ili rodnim identitetom, samim tim je zločin počinjen iz mržnje“, precizirao je Kalezić.

Prema njegovim riječima, ipak je i tu postignut određeni napredak.

„Jer je ovaj posljednji slučaj koji je podrazumijevao fizičko nasilje kvalifikovan kao zločin iz mržnje, i on će, nadamo se, ubzo dobiti epilog na sudu“, dodao je Kalezić.