Podgorica, (MINA) – Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica u skladu je sa modelom zakona koje imaju skoro sve države Savjeta Evrope, ocijenio je profesor međunarodnog prava, Nebojša Vučinić.
On je kazao da je bilo vrijeme da se donese jedan takav zakon, navodeći da je komentar uslovan i privremen, jer je u pitanju radni tekst koji treba da prođe Venecijansku komisiju, a ne finalna verzija zakona.
Vučinić je agenciji MINA rekao da smatra da je zakon u skladu sa modelom zakona koje ima većina, odnosno skoro sve države Savjeta Evrope.
„Manje više, to je model zakona koji se primjenjuje u većini država, sa specifičnostima koje proizilaze iz konkretnih istorijskih i savremenih okolnosti Crne Gore. Ako analizirate zakone drugih država, vidjećete da je to dosta sličan model“, naveo je on.
U tom kontekstu, kako je dodao Vučinić, nema nekih posebnih primjedbi na zakon, uz činjenicu da uvažava specifične crnogorske okolnosti.
Prema njegovim riječima, zakon polazi od realnih istorijskih i savremenih okolnosti.
„To je vrlo bitno da bi zakon funkcionisao. Vidjećemo kako će to funkcionisati, jer je ovo tek predlog, prednacrt zakona“, kazao je Vučinić.
Kako je naveo, da bi zakon adekvatno funkcionisao, materijalni izvori prava moraju biti u skladu sa formom koja je izražena u zakonu.
Vučinić je objasnio da su materijalni izvori društvene okolnosti i društveni interesi, istorijski i savremeni.
„U tom kontekstu zakon adekvatno odražava te istorijske društvene okolnosti koje se odnose na slobodu vjeroispovijesti i položaj Crnogorske pravoslavne crkve, kao i savremene okolnosti, odnosno potpuno novu državno-pravnu političku stvarnost – stvaranje nezavisne države“, smatra on.
Vučinić je dodao da i Sud u Strazburu pri odlučivanju, uvijek odlučuje u kontekstu, istorijskom i savremenom, za svaki pojedinačni slučaj.
On smatra da zakon relativno dobro odražava taj kontekst.
„Saglasan sam sa onim komentatorima koji kažu da je stari zakon zastarjeo, on je iz vremena socijalizma i bio je neodrživ“, naveo je Vučinić i dodao da je suština zakona član 62.
Prema riječima Vučinića, legitimno pravo države je da uređuje pitanja sticanja imovine, to spada u marginu procjene i država ima velika diskreciona ovlašćenja da reguliše ta pitanja.
„To jeste u krajnjoj liniji pod nadzorom suda, ali potpuno je legitimno pravo države da odredi način sticanja svojine“, naglasio je Vučinić.
On je naveo da Evropska konvencija i sudska praksa po članu 1 Protokola 1 ne reguliše pitanje sticanja svojine, jer ona reguliše samo mirno uživanje imovine.
„U nekoj hipotetičkoj situaciji ograničenje svojine ili lišavanje svojine može da dovede u pitanje mirno uživanje imovine, ali ostaje da vidimo kako će zakon funkcionisati i kako će se primjenjivati“, kazao je Vučinić.
On je naveo da u slučaju da dođe do spora, sud cijeni dati istorijski i postojeći politički kontekst, ali posebno cijeni legalnost, da li je zakon u smislu vladavine prava, da li je proporcionalan i da li su ta ograničenja na osnovu zakona neophodna u demokratskom društvu.
On smatra da bi zakon trebalo da prođe taj test legalnosti, proporcionalnosti i neophodnosti u demokratskom društvu.
„Sve je ovo pod rezervom, s obzirom na to da Venecijanska komisija tek treba da da riječ i ocijeni zakon“, rekao je Vučinić.
Kako je naveo, sud uvijek uzima u obzir promijenjeni državno – pravni i politički kontekst.
Vučinić je podsjetio na slučaj „Jan i drugi protiv Njemačke“, koji se ticao imovine nad poljoprivrednim zemljištem.
U tom slučaju, sud je formulisao stav da promijenjene društvene okolnosti i novi državno-pravni okvir i ponovo vaspostavljena država se itekako moraju uzeti u obzir kada se raspravlja o pitanju imovine i eventualnih ograničenja.
Vučinić je dodao i da je u skladu sa 2. stavom člana 1 Protokola 1 vrlo jasno da država ima dosta široku marginu procjene da donosi zakone kojima reguliše korišćenje imovine u skladu sa opštim interesima.
„Vidjećemo kakvo će biti mišljenje Venecijanske komisije i rasprava u Skupštini, ovo je tek početna faza u kontekstu usvajanja zakona“, zaključio je Vučinić.
