Razgovor sa stručnjakom prvi korak u rješavanju problema

91
foto: privatna arhiva


Podgorica, (MINA) – Adolescencija je stresan period tokom kojeg mladi imaju brojne probleme, ocijenila je psiholog Marija Gošović i dodala da je, kakvi god da su, uvijek bolje razgovarati sa stručnjakom, koji je prvi korak u njihovom razrješenju.

Prema njenim riječima u adolescenciji, većina mladih navodi navodi probleme u komunikaciji sa roditeljima, porodicom, vršnjacima, raskid emotivnih veza.

»Kad se svemu ovome dodaju školske obaveze, onda ovaj period postaje stresniji i izazovniji«, pojasnila je Gošović agenciji MINA.

Kako je rekla, mladi osjećaju da su izgubili ravnotežu, remete se navike, odnosi sa drugim ljudima, raspoloženje je negativno i osjećaju napetost.

»Zbog svega navedenog, u ovom periodu treba dodatnog razumijevajnja«, poručila je Gošović.

U tom, specifičnom životnom periodu života, rekla je ona, mladi imaju brojne probleme.

»Nekad realne, a nekad malo manje stvarne. Ipak, kakve god da su prirode uvijek je bolje razgovarati sa stručnjakom koji je prvi korak u njihovom razrješenju«, poručila je Gošović.

Njoj se, kako je navela, obraćaju kada imaju problema u komunikaciji sa vršnjacima, profesorima, probleme u učenju, motivaciji, a nerijetko i zbog ljubavnih problema.

Istraživanje nevladine organizacije Juventas pokazalo je da čak 16,8 odsto mladih u Crnoj Gori, učenika od prvog do trećeg razreda srednje škole, koristi ljekove za snižavanje stresa, opuštanje mišića, napetosti ili za liječenje nesanice.

Gošović je rekla da su mladi skloni da u emotivnom smislu precjenjuju situaciju u kojoj se nalaze i posežu za instant načinima prevazilaženja problema.

Ona je poručila da uzeti lijek i smanjiti napetost je samo trenutno rješavanje problema, »što svakako nije krajnji cilj«.

Ona je ukazala da kompletan tretman koji uključuje savjetodavne razgovore sa stručnim licima zahtijeva vrijeme, trud i posvećenost, ali i daje mnogo bolje rezultate.

»S druge strane, rad na sebi kroz prepoznavanje slabosti i njihovo jačanje kao i osnaživanje sopstvenih potencijala je možda bolji recept za uspješno prilagođavanje životnmi fazama i promjenama«, kazala je Gošović.

Tu se, smatra ona, postavlja pitanje da li taj statistički podatak posljedica lake dostupnosti medikmenata.

Ona je dodala da pored pomenutih posljedica, stres ima i pozitivnih karakteristika.

»Iako nakratko poremeti ravnotežu, poraste sposobnost prilagođavanja-postavimo sebi nove, dostižne ciljeve; poraste motivacija; donosimo nove odluke«, kazala je Gošović.

Ona je ocijenila da je neke stresne situacije nemoguće izbjeći i onda moramo naučiti kako da smanjimo njihov stresan uticaj na zdravlje.

Prvi je, kazala je ona, da prepoznaju uzroke stresa.

Kako je rekla, stres lakše podnose oni čiji je stav da prihvate stvari koje ne mogu da promijene.

»Kad prepoznamo da smo pod stresom, onda postoje par korisnih savjeta. Treba postavljati sebi realno dostižne ciljeve, obezbijediti zdravu ishranu i dovoljno sna, fizičku aktivnost«, savjetovala je Gošović.

Ona je preporučila tehnike relaksacije u vidu vježbe disanja, slušanje muzike, autogena relaksacija, podrška bliskih osoba i stručna pomoć.

Gošović je poručila da se traženje pomoći smatra vrlinom, a ne znakom nemoći.

»Djecu treba informaisati da se kod psihologa ne ide samo po kazni ili onda kad su nešto pogriješili. Razgovor sa psihologom treba da dožive kao pozitivan odnos u cilju promovisanja poželjnih ponašanja, motivisanja i rješavanja teškoća i problema«, rekla je Gošović.

Najvažnija stvar je, smatra ona, djelovati preventivno jer je to siguran način da se smanji ili spriječe posledice svega navedenog.

»Kad prepoznamo problem onda ga moramo tretirati stručno u cilju dobijanja što boljih rezultata. Životne krize i stres su nezaobilazan dio života, ali ono što možemo zajedno da uradimo je da se
adekvatno suočimo i na taj način ih shvatimo kao izazov za rast individue«, poručila je Gošović.

Ona je pojasnila da je mentalno zdravlje blagostanje gdje je osoba sposobna da razvija i održava zdrave odnose sa člnovima porodice, vršnjacima, prijateljima, partnerima.

To znači i da je sposobna da uči i radi, da razvija svoje potencijale, da izađe na kraj sa izaovima kao i da prihvata i cijeni sebe.

»U ovom dobu dešavaju se i krize koji su sastavni dio ovog perioda razvoja, a praćene su osjećanjem tuge, straha, učestale promjene raspoloženja, poremećaji ponašanja, korišnjenja psihoaktivnih supstanci«, dodala je ona.

Sve to, rekla je ona, ometaju svakodnevno normalno funkcionisanje osobe i adekvatno suočavanje sa izazovima svakodnevice.

»Ako se osvrnemo na podatak da gotovo polovina mentalnih poremećaja započinje prije četrnaeste godine, onda su teme mentalnog zdravlja mladih i prevencije istih uvijek aktuelna tema kojoj se treba posebno posvetiti pažnja«, navela je Gošović.

Dodala je da se kroz gimnazijski program teme obrađuju kroz obavezne predmete poput psihologije, biologije ali i kroz izborne predmete kao što su pojedinac u grupi, zdravi stilovi života.

Prema njenim riječima, Gimnazija »Slobodan Škerović« prepoznata je kao škola koja njeguje dobru institucionalnu saradnju.

»Tako da naši učenici često imaju priliku da prisustvuju predavanjima eminentnih stručnjaka iz ove oblasti, ali i da u direktnom kontaktu sa njima saznaju i upoznaju se sa problimima sa kojima se susreću njihovi vršnjaci«, rekla je Gošović.

Gimnazijalka Maša Saveljić smatra da škole treba da porade na mentalnom zdravlju učenika.

»Profesori ne primjećuju kada nešto nije u redu sa njihovim učenicima i zbog toga školski psiholozi ne mogu da rade svoj posao kako treba«, rekla je Saveljić agenciji MINA.

Ona smatra da profesori, kao pravi pedagozi treba da prijave kada vide da se ponašanje učenika promijenilo.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) kroz realizaciju projekta “Rereading – Rewriting. Improving media literacy in Montenegro”. Sadržaj je isključiva odgovornost agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove SAD. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.