Regulisanje pravnog statusa olakšaće ostvarivanje svih prava

708

Podgorica, (MINA) – Regulisanje pravnog statusa pripadnika romske populacije olakšaće ostvarivanje njihovih prava iz svih oblasti života, ocijenio je direktor nevladine organizacije (NVO) Phiren Amenca Elvis Beriša i dodao da je uloga države najvažnija u tom procesu.

Prema njegovim riječima, ostvarivanje prava iz svih oblasti, počevši od zdravstva, obrazovanja i zapošljavanja, usko je vezano i uslovljeno regulisanjem pravnog statusa u Crnoj Gori.

»Regulisanjem pravnog statusa osoba iz romske zajednice, koje nemaju status u Crnoj Gori, bilo da je to status stranca sa stalnim ili privremenim nastanjenjem, svakako će umnogome olakšati proces ostvarivanja njihovih prava iz svih oblasti iz života«, kazao je Beriša agenciji MINA.

Prema njegovim riječima, u prethodnom periodu, mnogo je projekata i napora uloženo da se riješi njihov pravni status, ali veliki je broj onih koji još nijesu ušli u proces regulisanja pravnog statusa.

»Kada govorim o tom procesu, ne podrazumijevam samo Rome koji su raseljeni, već i domicilne kojih ima u velikom broju«, precizirao je Beriša.

On je rekao da je ta NVO započela istraživanje sa ciljem da se evidentiraju osobe, jer se još ne zna broj onih koji imaju problem, odnosno koliko je onih koji ne mogu da ostvare svoja prava jer nemaju regulisan pravni status u Crnoj Gori.

»Prema zvaničnim podacima, u Crnoj Gori ne postoji nijedna osoba koja nema državljanstvo u Crnoj Gori, odnosno koja je apatrid ali mi se u radu i na terenu suočavamo sa onima koji nemaju nijedno državljanstvo«, rekao je Beriša.

Kako je kazao, smatra se da oni posjeduju državljanstvo Srbije ili Kosova, ali te osobe, kako je rekao, iako su mnoge od njih rođene u Crnoj Gori, nemaju regulisan pravni status i to im otežava da ostvare pravo na rad i zdravstvenu zaštitu.

»Bilo je žena koje su bile prinuđene da plate porođaj. Onda, da bi izbjegle da plate te troškove prinuđene su da koriste tuđe zdravstvene knjižice i onda prave problem ne samo sebi, već i drugom«, naveo je Beriša.

S druge strane, dodao je on, postoje situacije kada osobe koje dolaze iz romske zajednice imaju regulisan status tako što imaju status stranca sa stalnim nastanjenjem i to bi, prema zakonu o strancima značilo da imaju pravo na sva ostala prava, kao ostali građani, osim prava da budu glasani i da glasaju.

»U praksi se dešavaju druge situacije. Poslodavci vrlo često ne žele da zapošljavaju osobe koje imaju pravni satatus lica sa stalim nastanjenjem jer se pozivaju da su to stranci, da nemaju mogućnosti da ih zapošljavju«, rekao je Beriša.

Uloga države je tu, smatra on, najvažnija.

»Kada kažem uloga države, tu prije svega mislim na institucije sistema, a prvenstveno na Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Fonda za zapošljavanje koji imaju veliku ulogu u animiranju i motivisanju poslodavaca da dosledno primjenjuju Zakon o radu i Zakon o strancima koji decidno ukazuju da i stranci sa stralnim nastanjenjem imaju pravo na zapošljenje i pravo na rad«, pojasnio je Beriša.

On je opisao kako izgleda život osobe koja nema regulisan pravni status.

»To je osoba koja nema državljanstvo nijedne države, a školuje se i rođena je u Crnoj Gori, planira dalje školovanje u Crnoj Gori i nailazi na prepreku za ostvarivanje svih svojih prava. To sam sve osjetio na svojoj koži«, rekao je Beriša.

On je dvije godine bio apatrid, odnosno lice bez državljanstva, zato što je nakon raspada bivše Jugoslavije došlo do promjena u zakonodavnom okviru.

»Nakon nezavisnosti Crne Gore donesen je novi Zakon koji ni dan danas ne prepoznaje definiciju o osobama bez državljanstva. Tek je prošle godine Zakon o strancima prepoznao termin apatrida i u svojim članovima definisao taj termin«, kazao je Beriša.

On je, kako je rekao, od 2008. do 2010. godine imao velikih problema sa školovanjem, jer Pravni fakultet koji je upisao kasnije počeo da upisuju učenike i studenta iz romske zajednice po principu afirmativne akcije.

Prema njegovim riječima, studenti romske zajednice se suočavaju sa izazovima ostvarivanja i prava na obrazovanje.

»Život jedne osobe koja nema regulisan status je teško opisati kroz nekolike rečenice, jer osoba to treba da osjeti kroz svoj život. Nakon četiri godine školovanja trebalo je da zaključim radni odnos, ali nijesam mogao. Nisam imao pravo ni na zdravstvenu zaštitu, a sa obzirom na to da sam već bio punoljetan nisam bio ni osiguran«, kazao je Beriša.

Kako je rekao, to je šok za osobu koja je planirala da ostane i radi u Crnoj Gori, a da se suočava sa takvim birokratskim izazovima, koji otežavaju život.

Nabolji primjer za to je, rekao je on, obična kontrola policajca na putu koji vas zaustavi i krene sa rutinskom identifikacijom, a vi zapravo nemate identitet.

»Ovo je i problem jer oni u svakom momentu mogu da nas deportuju u zemlju iz koje dolaze naši roditelji, sa obzirom na to da smo ranije bili zajednička država, a da jedan od mojih roditelja iz Srbije, mogli su tamo da me vrate iako nikad nijesam ni bio«, kazao je Beriša.

On je rekao da se Konvencijom Ujedinjenih nacija iz 1954. godine definiše da osoba koja nema državljanstvo ni jedne druge države, u onoj zemlji u kojoj trenutno živi može dobiti njeno državljanstvo i da treba da ima ista prava kao i ostali građani.

»To je jedan od razloga zbog čega mi imamo zvaničnu statistiku koja kaže da apatrida ima nula u Crnoj Gori jer ukoliko bismo dali kvalifikaciju nekome u Crnoj Gori da je apatrid zapravo bi ta osoba po Ujedinjenim nacijama i konvencijama imala isto pravo kao svi ostali građani«, zaključio je Beriša.