Spahić: Poglavlje 27 može usporiti proces integracija

35
MINA

Podgorica, (MINA) – Crnogorska Vlada pitanje zaštite životne sredine nije shvatila ozbiljno, zbog čega čitav proces evropskih integracija može biti usporen, smatra funkcioner Socijaldemokratske partije, Ervin Spahić.

Spahić, koji je bivši direktor Agencije za zaštitu životne sredine, rekao je da odgovorna politika u toj oblasti podrazumijeva značajne infrastrukturne i investicije za prilagođavanje i unaprjeđenje industrijskih tehnika i tehnologija.

„Takođe, čitav proces zahtijeva i ulaganje u administrativne kapacitete na nacionalnom i lokalnom nivou, i pravosudne kapacitete koji treba da sprovode i prate primjenu tih propisa“, kazao je Spahić agenciji MINA.

On smatra da je kašnjenje u otvaranju pregovora o poglavlju 27 nagovještaj dugih pregovora u u toj oblasti, i da će oni biti veoma spori, iz mnogo razloga.

„Nije dovoljno samo usvajati propise i standarde koji se odnose na ovu oblast, a koji će biti samo mrtvo slovo na papiru, već moramo osmisliti adekvatan način implementacije usvojenih propisa i pronaći modus za finasijsku održivost mehanizama predviđenih njima“, pojasnio je Spahić.

Tek onda će, kako je kazao, moći da se izmjeri napredak u toj oblasti.

Spahić je podsjetio da su neke zemlje, članice Evropske unije (EU), koje su na mnogo većem stepenu razvoja od Crne Gore, uslovno zatvorile to poglavlje.

On je istakao da je poglavlje 27 – zaštita životne sredine i klimatske promjene jedno je od najtežih, najzahtjevnijih, najkompleksnijih i najskupljih pregovaračkih poglavlja.

Kako je naveo, za veliki broj pregovaračkih poglavlja, za evidentan napredak u tim oblastima, potrebna je politička volja, dok su u ovoj oblasti potrebna značajna infrastrukturna ulaganja.

Spahić smatra da je najveći izazov, odnosno prepreka, nedostatak novca za ovu oblast i nezainteresovanost Vlade da ga na adekvatan način, kroz projektna rješenja, obezbijedi.

„Takođe, mora postojati politička volja Vlade da ovo veoma značajno pitanje uvrsti u sam vrh političkih prioriteta u narednom periodu, kako bi napredak bio evidentan“, kazao je on.

Komentarišući dosadašnje rezultate u oblasti zaštite životne sredine, Spahić je ocijenio da oni „nijesu na zavidnom nivou“.

On je kazao da mali broj opština u Crnoj Gori posjeduje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, da postoji preko preko 300 divljih, a samo dvije sanitarno i po standardima EU uređene deponije, kao i da proces reciklaže u Crnoj Gori nije zaživio.

Spahić je podsjetio da je evropski prosjek tretiranja otpada kroz reciklažu u prethodnoj godini iznosio preko 40 odstood ukupno generisanog komunalnog otpada, dok je ta cifra u Crnoj Gori nešto preko dva odsto.

„Pristup u rješavanju problema u ovoj oblasti mora biti mnogo ozbiljniji, pa samim tim apelujem na Vladu da konačno, i ne samo deklarativno, pristupi rješavanju nagomilanih ekoloških problema u Crnoj Gori“, kazao je Spahić.

Na pitanje da li može da uporedi stanje životne sredine sada, i u periodu kada je to bilo u fokusu njegovog djelovanja, on je rekao da je za vrijeme njegovog mandata urađen veliki broj projekata.

Spahić je kazao da je u tom periodu počelo onlajn izvještavanja građana o kvalitetu vazduha, uspostavljen je veb portal nacionalno zaštićenih područja prirode u Crnoj Gori, a urađen je i nacionalni katastar speleoloških objekata.

Objavljena je, kako je naveo, monografija “Popis ptica u Crnoj Gori sa bibliografijom” u saradnji sa drugim partnerima, kreiran nacionalni herbar, počelo je izvještavanje o koncentraciji čestica polena suspendovanog u vazduhu, kao i projekat uklanjanja crnih ekoloških tačaka u Crnoj Gori.

„Uspostavljen je Informacioni sistem za životnu sredinu, kako bi se dala podrška unaprjeđenju procesa donošenja odluka u toj oblasti, i izrađen prvi izvještaj o stanju životne sredine u Crnoj Gori na osnovu nacionalne liste indikatora, koji su usklađeni sa međunarodnom praksom i standardima“, dodao je Spahić.

On je istakao da svi ti projekti ne bi mogli biti realizovani da nije bilo marljih radnika u Agenciji.

„Kada je riječ o indikativnim pomacima, odnosno napretku ili nazadovanju u ovoj oblasti, veoma je teško dati sud iz mnoštva razloga, prvenstveno zbog toga što nije bilo većih infrastrukturnih i drugih ulaganja koji bi mogli dati sud da li je bilo napretka ili ne“, kazao je Spahić.

On je ocijenio da je stanje dodatno pogoršano činjenicom da Agencija više nije samostalni državni organ „iz razloga političkog obračuna Vlade sa neistomišljenicima, što samim tim dodatno utiče na kvalitet i prirodu rada jednog takvog državnog organa“.

Upitan da li smatra da Crna Gora ima stručan kadar kada je u pitanju zaštita životne sredine, koji bi odgovorio svim izazovima i obavezama koje proizilaze iz pregovaračkog procesa, Spahić je kazao
da u Crnoj Gori definitivno ima veliki broj stručnjaka koji bi svojim znanjem mogli odgovoriti na te izazove i obaveze.

„Ali, dovodi se u pitanje njihova zainteresovanost i angažman zbog teške ekonomske situacije sa kojom su i oni suočeni“, smatra Spahić.

On je ocijenio da, ukoliko se želi napredak, svi moraju biti partneri u tom procesu, od univerzitetskih profesora, do aktivista civilnog sektora i građana.

„Mora se podići svijest građana o važnosti zaštite životne sredine i pravilnom odlaganju otpada, jer za zemlju koja je atraktivna turistička destinacija, nije lijep prizor kada turisti mogu čak i na najljepšim mjestima vidjeti komunalni otpad“, poručio je Spahić.

Prema njegovim riječima, veoma je bitna saradnja sa nevladinim sektorom veoma bitna.

„Imamo veliki broj nevladinih organizacija (NVO) koje se načelno bave ovim pitanjem, dok samo nekoliko njih ozbiljno tretiraju i ukazaju na probleme u ovoj oblasti. Bilo bi poželjno da se što veći broj NVO proaktivno uključi u ovaj proces, i siguran sam da bi uz takav angažman rezultati bili vidljiviji“, kazao je Spahić.

Nažalost, kako je naveo, veliki broj organizacija u Crnoj Gori tu oblast posmatra iz isključivo materijalno-finansijskog aspekta, znajući da se EU veoma ozbiljno bavi ovim pitanjem i izdvaja znatna finansijska sredstva za realizaciju projekata u ovoj oblasti.

„Realizacija projekata pojedinih nevladinih, a ustvari provladinih organizacija u Crnoj Gori, predstavlja samo mrtvo slovo na papiru“, zaključio je Spahić.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Evropske unije kroz realizaciju projekta “Dealing with ethics and fake news” pod oznakom IPA2018/397-252. Sadržaj je isključiva odgovornost Agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove EU. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.