Stanove nije trebalo graditi na mjestima prepoznatim kao geto

88
foto: privatna arhiva

Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori stanove za pripadnike Roma i Egipćana nije trebalo graditi u djelovima gradova koji su prepoznati kao geto, odnosno prostori u kome žive izbjeglice pripadnici tih naroda, smatra projekt koordinator u Romskoj organizaciji mladih “Koračajte sa nama – Phiren amenca”, Serđan Baftijari.

On je rekao da su izbjeglički Kampovi na Koniku, u kojima su bili smiješteni Romi i Egipćani dugo vremena u očima međunarodnih organizacija bili pitanje koje treba hitno riješiti.

“Zahvaljujuči regionalnom programu za stambeno zbrinjavanje, problem je naizgled riješen. Kažem naizgled zato što smatram da stambene jedinice nijesu smijele da se grade na mjestu koje je prepoznato kao geto”, kazao je Baftijari agenciji MINA.

On je istakao da je činjenica da je izgradnjom stambenih jedinica unaprijeđen kvalitet života ljudi koji su 17 godina živjeli u uslovima kojim je bilo narušeno ljudsko dostojanstvo.

Baftijari smatra da se izgradnjom stambenih jedinica u kojima žive samo Romi, dugoročno nije razmišljalo o procesu socijalne inkluzije koji je Crna Gora započela još 2005. godine.

“Ako radimo na socijalnoj uključenosti Roma u crnogorskom društvu onda bi trebali da stvorimo uslove gdje će se ljudi osjećati da pripadaju društvu, a ne da ih izoluje i getoizira”, upozorio je Baftijari.

On je rekao da je uvjeren da prava inkluzija ne može da se desi sve do onog trenutka kada će u istoj zgradi u istoj ulici živjeti i Romi i Crnogorci i Srbi i drugi.

Baftijari je kazao da kada se govori o Koniku, najčešći odgovor koji u toj organizaciji dobijaju od večine stanovnišštva su da je tamo Kamp, izbjeglice, Romi.

On je kazao da na Koniku boravi većina pripadnika romske i egipćanske populacije, pogotovo od 1999. godine kada su usljed ratnih dešavanja Romi sa Kosova izbjegli u Crnu Gori.

“Slučajno ili namjerno, istorijski još za vrijeme okupcije od Turaka ovaj dio grada je bio rezervisan za one koji su stranci, večina izbjeglih Roma i Egipćana sa Kosova je smiješteno na Koniku u izbjegličkim kampovima”, podsjetio je Baftijari.

On je kazao da je zanimljiva situacija i u drugim gradovima (Berane, Bar, Nikšić), gde su romska naselja, kao i u Podgorici, u većini sluačaja na periferiji grada, takođe izolovana od drugih zajednica.

Baftijari je rekao da infrastruktura u romskim naseljima nije zadovoljavajuća, da su putevi loši ili nesfaltirani, da nema rasvjete, da je nedovoljan broj kontejrnera.

“To dodatno utice na kvalitet života Roma i Egipćana pogotovo u zimskom periodu. Zbog obilnih padavina nereijetko se dešava da je i polazak do škole za romsku djecu skoro nemoguća misija”, istakao je Baftijari.

On je naveo da se problem izolovanosti i getoizacije romske populacije najbolje ogleda kroz istraživanja raznih organizacija, gdje je jasno izražena etnička distance spram romske populacije.

“U cilju smanjenja etničke distance, neophodno je da institucije sistema, u prvom redu Ministarstvo za ljudksa i manjinska prava, više pažnje posveti promociji romske istorije, tradicije i kulture u cilju upoznjavanje većinskog stanovništva sa romskom zajednicom”, smatra Baftijari.

On je ocijenio da osobe koje rade u institucijama sistema imaju predrasude prema romskoj zajednici i da ne postoji istinska volja za njihovo uključivanja kao ravnopravne građane u crnogorskom društvu.

“U Crnoj Gori je jasno izražen anticiganizam (istorijska diskriminacija, koja se, pored ostalog, izražava stigmatizacijom)”, kazao je Baftijari.

On je kazao da u Crnoj Gori, državi koja je multietnička, multikulturalna, a uzimajući u obzir da je 21 vijek, treba svima da bude obezbijeđeno poštovanje ljudskih prava, pogotovo na ljudsko dostojanstvo koje se i dalje krši pripadnicima romske i egipćanske populacije.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) kroz realizaciju projekta “Rereading – Rewriting. Improving media literacy in Montenegro”. Sadržaj je isključiva odgovornost agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove SAD. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.