Vuković: Medijska pismenost ne smije biti ničija privilegija

81
foto: privatna arhiva

Podgorica, (MINA) – Medijska pismenost ne smije da bude ničija privilegija, već mora biti shvaćena kao nasušna potreba svih građana u današnje vrijeme, smatra novinar Dragoljub Vuković.

On je agenciji MINA kazao da medijska pismenost u Crnoj Gori nije na zadovoljavajućem nivou.

„S obzirom na to da je problematika koja je u fokusu onoga što najčešće razumijemo kao medijsku pismenost dio ekskluzivnog „menija“, a ne nešto što je često na edukativnoj trpezi širokih radnih i neradnih masa, onda možemo zaključiti da taj nivo i nije previše izdignut“, rekao je Vuković.

Kako je naveo, imajući u vidu povećanje broja manipulatora i jačanje manipulativne moći medija, posebno novih, digitalnih, bilo bi poželjno da svako društvo kome je stalo do slobode svojih članova razvija odbrambene strategije i taktike od manipulatora i manipulacije.

„Crnogorsko društvo, na žalost, ne spada u ona koja (se) mnogo troše na tom poslu. Ono što je vrijedno pažnje, učinjeno je zahvaljujući pregalaštvu entuzijasta van institucija i u institucijama, ali u nepodesnom kontekstu i ti entuzijastički izdanci počinju da venu poslije izvjesnog vremena“, smatra Vuković.

On je kao primjer naveo uvođenje izbornog predmeta Medijska pismenost u gimnazijske programe.

Vuković je dodao da se Predlog strategije razvoja informacione i medijske pismenosti, pripremljen prije nekoliko godina, još „kisjeli u birokratskim fijokama, što pokazuje nespremnosti onih koji upravljaju društvom da se ovim pitanjima bave na promišljen i odgovoran način“.

Na pitanje koliko je medijska pismenost važna za prepoznavanje lažnih vijesti i borbu protiv njih, on je rekao da je medijski opismenjena osoba sposobna da, prije svega, razlikuje medijsku, od istinske stvarnosti.

„Da shvati kako je svako ko medijski konstruiše istinsku stvarnost, bilo da je riječ o novinaru koji izvještava ili ekspertu koji tumači neki događaj, potencijalni manipulator i da mu treba pristupati sa dužnim oprezom i kritički“, precizirao je Vuković.

Kako je naveo, svaki normalan, običan čovjek je rezervisan prema onome što mu govori neko koga bije glas da je lažov ili da, makar, voli da „dosoli“ neku informaciju.

Prema riječima Vukovića, takva rezervisanost, kada su mediji u pitanju, je zdrava, ali ne znači da je i dovoljno oružje za prepoznavanje lažnih vijesti.

„A pogotovo onih u kojima je laž pažljivo ukonponovana sa nespornim činjenicama, i čiji je cilj da obmane i navede ljudsku misao na pogrešan trag“, dodao je Vuković.

Upitan da li bi izborni predmet medijska pismenost trebalo prošiti na sve srednje, i eventualno razmišljati o uvođenju u programe osnovnih škola, Vuković je podsjetio da je poslije Drugog svjetskog rata, komunistička jugoslovenska vlast vodila kampanju za masovno opismenjvanje stanovništva.

„Tako bi sadašnja crnogorska vlast, da je sreće, vodila kampanju za masovno medijsko opismenjavanje ljudi. Medijska pismenost ne smije da bude ničija privilegija, već mora biti shvaćena kao nasušna potreba svih u današnje vrijeme“, istakao je Vuković.

Na pitanje da li smatra da se u Crnoj Gori nedovoljno govori o medijskoj pismenosti, Vuković je rekao da se u posljednje vrijeme nešto više govori o tome.

To, kako je naveo, još ne znači da je taj govor izraz nekih suštinskih promjena u odnosu društva, a posebno institucija koje bi trebale da brinu o emancipaciji ljudi, prema tom aktuelnom pitanju.

„Čini mi se da se u javnom govoru ponekad fokus drži na nekim manje važnim aspektima medijske pismenosti, poput skretanja pažnje na medijske sadržaje koji nijesu podobni određenim uzrastima. Da ne budem pogrešno shvaćen, napominjem da je, naravno, i to nužno“, zaključio je Vuković.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) kroz realizaciju projekta “Rereading – Rewriting. Improving media literacy in Montenegro”. Sadržaj je isključiva odgovornost agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove SAD. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.