Zaštita prava i sloboda djece najpreča je obaveza

105
foto: MINA


Podgorica, (MINA) – Zaštita prava i sloboda djece najpreča je obaveza državnih institucija i pravosudnog sistema, poručeno je sa skupa u Podgorici na kojem je predstavljena regionalna inicijativa „Jednak pristup pravdi za djecu u zemljama Zapadnog Balkana“.

Dvogodišnja regionalna inicijativa realizuje se u Crnoj Gori i Albaniji, uz tehničku podršku UNICEF-a i finansijsku pomoć Vlade Norveške.

Ministar pravde Zoran Pažin kazao je da je sveobuhvatna reforma maloljetničkog pravosuđa, koja je sprovedena u protekloj deceniji, dala rezultate po kojima je Crna Gora danas uzor drugima u okruženju.

„Zaštita prava i sloboda djece najpreča je obaveza naših institucija i pravosudnog sistema“, istakao je Pažin.

On je ocijenio da će inicijativa „Jednak pristup pravdi za djecu u zemljama Zapadnog Balkana“ predstavljati dragocjenu podršku u stvaranju uslova da crnogorsko pravosuđe uvjek vodi računa o najboljem interesu djece u svim postupcima koji ih se tiču.

Pažin je podsjetio da je u protekloj deceniji, u saradnji sa svim relevantnim državnim institucijama, Ministarstvo pravde je sprovelo sveobuhvatnu reformu sistema maloljetničkog pravosuđa, kojom je humanizovan i unaprijeđen tretman djece koja učestvuju u krivičnim postupcima.

Kako je naveo, uvedeno je pravilo obavezne specijalizacije profesionalaca koji postupaju sa djecom, pa je Ministarstvo pravde, u saradnji sa kancelarijom UNICEF-a i relevantnim institucijama, razvilo i akreditovalo specijalizovane programe obuke za sva stručna lica koja postupaju sa djecom.

„Zahvaljujući tome, danas imamo sudije, tužioce, advokate i policajce koji su obučeni i akreditovani za rad sa djecom koja dođu u sukob sa zakonom, kao i djecom žrtvama i svjedocima krivičnih djela.“, dodao je Pažin.

On je istakao da se, bez obzira na ozbiljan napredak koji je u protekloj deceniji postignut, crnogorsko društvo ne smije i neće zadovoljiti ostvarenim, dodajući da je odgovornost društva da stalno unapređuje pravosudni sistem po mjeri djece.

Predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica, kazala je da sudije, tužioci, branioci, policajci i socijalni radnici moraju slušati djecu.

„Jer djeca imaju pravo da izraze svoje mišljenje, pri čemu se u svakom trenutku moraju osjećati sigurno, prijatno i uvaženo“, istakla je Medenica.

Prema njenim riječima, rigidne pravne procedure moraju se pojednostaviti i prilagoditi dječjem uzrastu i stepenu zrelosti.

„Dijete koje je više puta ispitivano na sudu kao oštećeni ili svjedok, može lako pomisliti da mu sistem ne vjeruje i da nema podršku odraslih. Pri tome treba naglasiti da su u praksi najčešće zastupljena krivična djela različitih vrsta nasilja nad djecom, uključujući i seksualno“, upozorila je Medenica.

Kako je navela, u takvoj atmosferi moraju se uložiti dodatni napori na kreiranju posebnog prostora u sudu za djecu.

„U kojem ćemo se djetetom baviti i ono će tamo boraviti, ali samo sa sudijom i stručnim licem“. Imajući u vidu postojeće stanje i trenutnu infrastrukturu sudstva, naši napori se graniče sa maštom“, dodala je Medenica.

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković kazao je da se djetetu mora pristupiti kao subjektu s pravima, napuštajući stereotipmno shvatanje o djetetu kao o osobi kojoj je potrebna samo zaštita odraslih i ništa više.

On je kazao da Vrhovno državno tužilaštvo permanentno analizira rad državnih tužilaca za maloljetnike, kao i stručne službe tužilaštva.

Stanković je kazao je da se u 21. vijeku i eri ubrzanog društvenog razvoja, pravo na jednak pristup pravdi mora poštovati u kiontekstu svakog pojedinca.

„Pri tome naročito vodeći računa o senzibilnosti djeteta i njegovoj potrebi da bez ikakvih smetnji traži i dobije pristup pravdi“, istakao je Stanković.

Kako je naveo, cijenjeći ličnost djeteta „stvaramo kodeks moralnih normi za sebe i o sebi, prihvatajući da jedino na toj platformi obezbjeđujemo garanciju budućeg zdravog i sigurnog društva“.

„Prihvatajući moderni koncept pristupa djece pravdi činimo da naš pravni poredak ide u korak sa standardima razvijenih demokratija“, dodao je Stanković.

Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Osama Kogali, kazao je da se svakog dana milioni djece širom svijeta suočavaju se sa kršenjem njihovih prava.

On je kazao da je u regionu Zapadnog Balkana u posljednjih 20 godina, značajno opao broj djece u pritvoru.

Kogali je kazao da rezulttai UNICEF-ovog istraživanja u ovom regionu, uključujuci i Crnu Goru, ukazuju na to da većina djece čija su prava ugrožena nikada ne dođe u kontakt sa pravosudnim sistemom.

„Još postoji značajan jaz koji treba premostiti. Sada, više nego ikada, vrijeme je da se ovaj proces ubrza“, istakao je on.

Kako je naveo, istraživanja pokazuju da su pravosudni sistemi najmanje dostupni onima kojima su najpotrebniji – djeci sa smetnjama u razvoju, pripadnicima manjina, žrtvama nasilja, djeci bez roditeljskog staranja, onoj koja se i dalje suočavaju sa mogućnošću pritvora i djeci izbjeglicama i migrantima.

„Ako su dostupni svima, pravosudni sistemi mogu da zaštite najugroženije grupe stanovništva od svih oblika društvene isključenosti i diskriminacije“, rekao je Kogali.

On je kazao da pravosudni sistemi po mjeri djeteta mogu pomoći da se stane na kraj nasilju i zlostavljanju, i omogućiti djetetu da napreduje u životu.

„Bez pristupa pravdi, prava djeteta ostaju samo obećanje“, dodao je Kogali.

Šef Delegacije Evrpske unije (EU) u Crnoj Gori, Aivo Orav, poručio je da je Unija snažno posvećena zaštiti prava djece.

„Prava djece u krivičnim postupcima moraju biti prioritet“, istakao je Orav.

On je rekao da je Evropska unija (EU) veliki donator i partner Crne Gore kada je u pitanju reforma pravosuđa.

Kako je kazao, EU je izdvojila 18 miliona EUR za reformu pravosuđa u Crnoj Gori, od čega će oko deset miliona biti uloženo crnogorske sudove, odnosno u njihovu izgradnju, renoviranje i adaptaciju.

„Uključujući i Viši sud u Podgorici, Viši i Osnovni sud u Bijelom Polju, kao i osnovne sudove u Podgorici, Beranama, Nikšiću i Kotoru“, precizirao je Orav.

Cilj inicijative „Jednak pristup pravdi za djecu u zemljama Zapadnog Balkana“ je stvaranje preduslova za primjenu pravosuđa po mjeri djeteta, koje podrazumijeva primjenu procedura koje su prilagođene uzrastu djeteta, koje uzimaju u obzir njegovo mišljenje i vode računa o najboljem interesu djeteta u svim postupcima koji ga se tiču.