Zatvaranje poglavlja zavisiće od finansijskih mehanizama

202
foto: privatna arhiva


Podgorica, (MINA) – Zatvaranje Poglavlja 27-Životna sredina i klimatske promjene zavisiće od sposobnosti države da ustanovi održive finansijske mehanizme, smatra direktorica Kancelarije Regionalnog centra za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu (REC) u Crnoj Gori, Srna Sudar.

Sudar je Agenciji MINA kazala da poglavlje 27 zahtijeva sektorski pristup zaštiti životne sredine i postizanje održivog razvoja, a to podrazumijeva integraciju zaštite životne sredine u svim drugim sektorskim politikama.

Kako je navela to poglavlje jedno je od najtežih, najzahtjevnijih, najskupljih i najkompleksnijih pregovaračkih poglavlja.

“To znači u osnovi unapređenje stanja i kvaliteta životne sredine, očuvanje biodiverziteta, zdravlja ljudi, kroz primjenu više od 200 ključnih pravnih akata Evropske unije (EU), što treba da prati obezbjeđivanje finansijkih mehanizama za njihovu održivost”, objasnila je Sudar.

Kako je navela, za implemenaciju su potrebna ozbiljna sredstva, zbog značajnih troškova velikih infrastrukturnih projekata, kao što su postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i rješavanje pitanja otpada.

Sudar je rekla da Crna Gora treba da jača administrativne kapacitete, na svim nivoima, ali posebno na lokalnom, kako bi koristili fondove i sprovodili projekte koji bi riješili značajne ekološke problema.

Prema njenim riječima, proces ostvarivanja ciljeva i obaveza iz Poglavlja 27 može biti lakši kroz saradnju državne administracije sa stručnim i naučnim institucijama, civilnim društvom, privatnim sektorom i međunarodnim organizacijama kao sponama ka određenim dostupnim fondovima.

“Zatvaranje Poglavlja 27 će umnogome zavisiti od sposobnosti države da ustanovi održive finansijske mehanizme za finansiranje aktivnosti za zaštitu životne sredine”, kazala je Sudar.

Jedan takav mehanizam, kako je dodala, je Fond za zaštitu životne sredine, Eko fond. On bi uz jasne postavke funkcionisanja, priliva sredstava i finansiranja projekata omogućio rješavanje određenih ekoloških problema, efikasnu zaštitu i kapacitete mobilisanja dostupnih EU i drugih fondova u Toj oblasti.

“Vlada je donijela Odluku o osnivanju Eko fonda, ostaje da se vidi kako će funkcionisati jedan od mehanizama za finansiranje programa i projekata u oblasti životne sredine i klimatskih promjena”, dodala je Sudar.

Na pitanje koliko je teško obezbijediti novac za sprovođenje svih smjernica EU koje se odnose na oblast zaštite životne sredine i klimatske promjene, Sudar je kazala
da je neophodna pažljivo isplanirana finansijska konstrukcija, koja će obuhvatiti sve raspoložive instrumente finansiranja.

»Treba obezbijediti finansijski okvir za realizaciju svih infrastrukturnih projekata iz oblasti životne sredine i klimatskih promjena do 2035. godine, u skladu sa već utvrđenom procjenom od 1,43 milijarde EUR«, dodala je Sudar.

Prema njenim riječima, ključna stvar za mobilisanje, apsorpciju i korišćenje dostupnih fondova za tu oblast su kapaciteti, administrativni za pisanje i podnošenje projekata, finansijski koji se odnose na spremnost kofinansiranja projekata koje EU zahtijeva i tehnički za učešće u sprovođenju projektnih aktivnosti.

Kako je navela Sudar, pitanje spremnosti nije izazov ograničen samo na države kandidate, jer se i zemlje koje su mnogo razvijenije i sa određenim stažom članstva u EU i dalje bore sa izazovima razvoja i postizanja novih političkih ciljeva u toj oblasti.

»Naše potomstvo, odnosno buduće generacije će sigurno osjetiti današnji nemar prema životnoj sredini, ukoliko drastično ne promijenimo odnos prema onome što nas okružuje i od čega zavisi kvalitet života i naše zdravlje«, poručila je Sudar.

Kako je dodala, ne svodi se sve na postavljanje globalnih, političkih ciljeva, već na domaćinski odnos prema resursima i smanjenje ili otklanjanje pritisaka na životnu sredinu, koji su rezultat proizvodnje.

Trend recikliranja, navela je Sudar, ne smatra se više ključnim za rješavanje pitanja otpada, već smanjenje ili nekreiranje.

»Razvoj je potreban i ne mora da bude na suprotnom tasu vage od tasa zaštite. Nove tehnologije i naučna saznanja mogu pomoći da se određene stvari riješe, ali i sam odnos prema okruženju je nešto što tehnologija ne rješava, već kultura življenja«, rekla je Sudar.

Prema njenim riječima, neće svi problemi u životnoj sredini biti riješeni dostizanjem punopravnog članstva u EU, ali će država članstvom u Uniji moći da koristi strukturne i kohezione fondova, što će unaprijediti stanje životne sredine i kvalitet života građana.

Sudar smatra da država treba da nađe način da smanji veliku fluktuaciju kadra, čime se gube kapaciteti, uspostavi prioritete u vidu projekata i osnaži privatni sektor u postizanju zacrtanih ciljeva.

Na pitanje koje aktivnosti u oblasti zaštite životne sredine bi trebalo da budu prioritet nakon otvaranja poglavlja 27, Sudar je rekla da fokus treba da bude na oblastima upravljanje otpadom, kvalitet voda i vazduha, zaštita prirode i klimatske promjene.

»Otvaranjem Poglavlja zadata su završna mjerila, koja će svakako imati prioritet u rješavanju«, kazala je Sudar.

Ona smatra da je preostalo malo posla kada je riječ o transpoziciji propisa EU u nacionalno zakonodavstvo, ali predstoji onaj zahtjevniji posao koji se odnosi na implementaciju.

»Neophodno je intenzivirati aktivnosti u pogledu uspostavljanja NATURA 2000 – ekološke mreža EU, postizanja pune implementacije Državnog plana upravljanja otpadom u cilju uspostavljanja sistema koji se bazira na selekciji, prevenciji, reciklaži i ponovnoj upotrebi otpada, kao i sanacije crnih ekoloških tačaka kako bi bili eliminisani najveći negativni pritisci na okolinu i kvalitet života i zdravlje ljudi«, precizirala je Sudar.

Komentarišući česte navode da aktivnosti u vezi sa zaštitom životne sredine ostaju samo na papiru, a da je u praksi malo toga urađeno, Sudar je kazala da želi da vjeruje da činjenica da je Poglavlje 27 otvoreno na Međuvladinoj konferenciji održanoj 10. decembra u Briselu govori samo za sebe.

„Složićemo se da je riječ o izuzetno zahtjevnom procesu koji iziskuje vrijeme kako bi rezultati bili vidljivi“, navela je Sudar.

Ona očekuje da Crna Gora iskoristi postojeće potencijale, ljudske, stručne, radi na stvaranju ili nadogradnji kadra koji bi ispratio realizaciju postavljenih ciljeva i završnih mjerila Poglavlja.

»Očekujem da će kroz povezivanje i saradnju sa stručnim i naučnim institucijama, uz mobilisanje privatnog sektora, osnaživanje lokalnih uprava, kao i sagledavanje i uključenje pozitivnog kritičkog osvrta civilnog sektora, država prevazići izazove koji nas očekuju u sprovođenju Poglavlja 27, ali i utrti put ka boljoj, zdravijoj i kvalitetnijoj budućnosti građana i generacija koje dolaze«, kazala je Sudar.

Upitana da prokomentariše pismo zabrinutosti koje je Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) uputila Evropskoj komisiji o stanju rijeke Tare, ona je navela da očekuje da se nastave radovi na način da se u najvećoj mjeri ukloni ili minimizira mogući dalji negativni uticaj.

»Vjerujem da će sinergija pozitivnih smjernica koje potiču iz civilnog sektora, u sadejstvu sa ingerencijama nadležnih institucija na zadovoljavajući način prenebreći probleme koji su evidentirani, i samim tim nastavak radova voditi na način da se u najvećoj mjeri ukloni ili minimizira mogući dalji negativni uticaj«, rekla je Sudar.

Kako je dodala, prilikom većih građevinskih radova dešava se da dođe do izvjesnih uticaja na pojedine segmente životne sredine.

Prema riječima Sudar, rijeka Tara, prirodni resurs čija su vrijednost prepoznale nacionalne i internacionalne relevantne institucije, obavezuje na odgovornost očuvanja njenog doprinosa zaštiti biodiverziteta.

Ona je podsjetila da je Agencija za zaštitu prirode i životne sredine (EPA) dala saglasnost na procjenu uticaja na životnu sredinu – EIA za projekat autoputa.

EIA je, kako je kazala Sudar, po zakonu u obavezi da prikaže sve elemente nekog projekta, u ovom slučaju autoputa, koji mogu imati uticaja na životnu sredinu.

Kako je navela, ti elementi moraju biti saglasni sa rješenjima iz projektne dokumentacije.

»Ovo je zakonski put koga se svi moraju pridržavati, a provjera navoda iz EIA je povjerena ekološkoj inspekciji. Ono što je potrebno naglasiti jeste poštovanje procedura, zakonskih obaveza i sprovođenja istih, uz konstantan nadzor nadležnih organa, kako bi se eventualni propusti na vrijeme uočili i otklonili«, rekla je Sudar.

Na pitanje da li da je država blizu rješavanja određenih ekoloških problema, kao što su zaštita Solane, problem otpadnih voda, toplifikacija Pljevalja, Sudar je kazala da su potrebana značajna novčana sredstva, koja država mora da obezbijedi da bi očuvala okolinu.

»U narednom periodu svi treba da smo svjesni da će novčani izdaci biti značajno veći od dosadašnjih ulaganja. Aktivnost koju bih predložila je prije svega zaštita građana, na primjer u Pljevljima, jer šta je održivi razvoj – to je proces u kojem je život po mjeri prirode i čovjeka«, poručila je Sudar.

Ona je podsjetila da je u izradi idejni projekat za ekološku rekonstrukciju bloka I Termoelektrane Pljevlja, koja treba da uključi izgradnju sistema za odsumporavanje, denitrifikaciju, unapređenje rada elektrofilterskog postrojenja, izgradnju sistema otpadnih voda i rekonstrukciju sistema transporta nus produkata sagorijevanja.

Osim toga, kako je objasnila Sudar, projekat podrazumjeva i izgradnju toplotne stanice, kao dijela projekta toplifikacije grada i niz drugih tehničkih zahvata koji će rezultirati smanjenjem emisije gasova sa efektom staklene bašte kroz poboljšanje energetske efikasnosti postrojenja.

Kako je navela, uzimajući u obzir da emisije iz tog postrojenja predstavljaju oko 60 odsto ukupnih emisija u državi, može se sagledati značaj datih aktivnosti i predviđenih rješenja.

Sudar je kazala da te aktivnosti treba da prati i rekultivacija postojeće deponije šljake i pepela. Planom je predviđeno da se rekonstrukcija postrojenja završi do 2021. godine.

Ona je navela da sve postojeće elektrane, koje su dobile građevinsku dozvolu ili dozvolu za rad prije 1. jula 1992. godine, mogu da rade ukupno 20 hiljada sati u periodu od 1. januara ove do 31. decembra 2023. godine.

Sudar je kazala da put kojim država ide prema EU obavezuje da sve procese mora da izvede prema usvojenim i harmonizovanim propisima sa standardima Unije.

»Moram naglasiti da je osnovno da sa većom energijom krenemo u poštovanje i sprovođenje propisa koje smo donijeli, što je jedan od osnovnih zaključaka izvještaja napretka koje EK redovno sprovodi tokom procesa pristupanja zemlje kandidata«, zaključila je Sudar.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Evropske unije kroz realizaciju projekta “Dealing with ethics and fake news” pod oznakom IPA2018/397-252. Sadržaj je isključiva odgovornost Agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove EU. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.