Potreban građanin koji kritički ispituje informacije

426
Ilustracija, Pixabay

Podgorica, (MINA) – Crnoj Gori je neophodan građanin koji neće vrednovati informacije samo po tome koliko su u skladu sa njegovim uvjerenjima već će ih kritički preispitivati i na taj način kontrolisati, ocijenila je profesorica Božena Jelušić.

Prema njenom mišljenju, ako bi po nečem pozitivnom Crna Gora mogla biti lider u regionu, onda je to mali segment njenog obrazovnog sistema – izborni predmet medijska pismenost.

Ona je podsjetila da je predmet uveden u crnogorski obrazovni sistem još 2007. godine , kada je i UNESKO usvojio Parisku agendu informacione i medijske pismenosti što je, smatra ona, rijetka podudarnost ovdašnjih inicijativa sa nekom agendom na globalnim nivou.

Jelušić je agenciji MINA kazala da je reforma crnogorskog obrazovnog sistema tada išla u pravcu njegove decentralizacije, pa je ta pogodna klima omogućila da se razmišlja dalekosežnije.

„Međutim, to ne znači da je sama medijska pismenost u Crnoj Gori na visokom nivou, a problem je i to što se nakon uvođenja predmeta u gimnazije nije nastavilo u pravcu obuhvata svih učenika“, istakla je Jelušić.

Prema njenim riječima, medijska pismenost je važna u borbi protiv lažnih vijesti zbog toga što je neodvojiva od kritičkog mišljenja i sposobnosti preispitivanja onog što nam se servira kao datost, neupitna istina, posebno kada dolazi sa pozicija moći da se upravlja informacijama.

„I automatizovana navika učenika da vlada sa pet ključnih koncepata medijske pismenosti mnogo znači u borbi protiv lažnih vijesti“, rekla je Jelušić.

Kako je navela, postavljanje pitanja autorstva, jezika medija, recepcije poruke, njene ideologije i svrhe, mnogo sigurnije vode pojedinca kroz svijet medijskih poruka.

„Tako se razvija zdrav skepticizam korisnika medija; oni podstiču da traže pouzdane informacije kako bi kasnije lakše upravljali rizicima. Uz to, čitavo jedno tromjesečje je posvećeno etici u medijima, Kodeksu novinara, javnom servisu i profitnim medijima i nihovoj regulaciji“, ukazala je Jelušić.

Ona je kazala da je, nakon američkih izbora 2016. godine, fenomen lažnih vijesti označen kao globalni problem pa je i Evropska komisija naglasila ključnu ulogu medijske pismenosti u osposobljavanju građana za kritičko mišljenje, a informaciono-medijska pismenost uvrštena u spisak kompetencija neophodnih za 21. vijek.

Jelušić je rekla da i u Crnoj Gori postoji problem lažnih vijesti i zagađenja medijskog prostora

„Činjenica da predmet danas pohađa dvostruko manje učenika nego prije deset godina ne govori afirmativno o spremnosti crnogorskog obrazovnog sistema da iskoristi početnu prednost i napravi još značajniji iskorak“, smatra Jelušić.

Ona je kazala da je danas tehnologija moćnija, a premalo nadzora i regulacije u novom medijskom „ekosistemu“. „Pa nije čudno što se naše vrijeme zove erom post-istine“.

To je, smatra Jelušić, dodatni razlog da se medijska pismenost vidi kao jedna od ključnih kompetencija za 21. vijek

Na pitanje da li predmet medijske pismenosti, osim u srednje, trebalo uvesti i u osnovne škole, Jelušić je ocijenila da je nužno da obuka bude dostupna svim učenicima, a da bi najbolje bilo početi od osnovne škole.

Ona je rekla da već postoje brojni pedagoški vodiči za medijsko opismenjavanja na uzrastu od šest godina pa naviše i da je zbog toga prošle godine predložila ministru prosvjete Damiru Šehoviću, da se izučavanje tog predmeta proširi na ukupnu populaciju učenika, možda i kao obavezni nastavni sadržaj.

Jelišić je kazala da nije dobila nikakav odgovor.

„Krajem ovog mjeseca ću prisustvovati regionalnoj konferenciju o medijskoj pismenosti u Novom Sadu pod nazivom „Mediji za građane, građani za medije“, ali neću imati čime više da se pohvalim izuzev činjenice da smo jednom davno išli u korak sa evropskim obrazovnim politikama“, navela je Jelušić.

Na pitanje kada je najbolje poečti sa medijskim opismenjavanjem, Jelušić je rekla da bi to povezala sa početkom opismenjavanja uopšte, sa određenim uzrastu primjerenim aktivnostima.

„Razlog nije samo medijsko opismenjavanje, već i to što se oblici rada u okviru ovog predmeta pozitivno odražavaju na proces učenja uopšte. Dok uporno ponavljamo da se učenje ni bi smjelo oslanjati samo na memorisanje sadržaja, ovaj predmet upravo demonstrira način rada u kojem je akcenat na vještinama ispitivanja/dekonstrukcije, uz pomoć kojih se kasnije lakše stiču druga znanja“, dodala je Jelušić.

Kako je istakla, imajući u vidu plasticitet dječjeg mozga, zahvaljujući kojem dijete već u prvim godinama života stiče ogromno znanje, najbolje je početi što ranije, posebno ako se učenje osmisli kao istraživačka igra.

Jelušić je, upitana da li se u Crnoj Gori nedovoljno govori o medijskoj pismenosti, kazala da joj se čini se da se i na to pitanje gleda u svijetlu agendi za pristup Evropskoj uniji (EU), a da je objektivno malo koga briga za medijsko opismenjavanje nacije.

„To uvjerenje da smo dovoljno „pismeni“ jedan je od razloga naših sporih ili nikavih pomaka i u pravcu demokratskog građanstva“, ocijenila je Jelušić.

Zbog toga, prema njenim riječima, u Crnoj Gori lako uspijevaju „arhaične identitetske teme i zađevice, a društvenim mrežama „galopiraju“ govor mržnje i lažne vijsti“.

Jelušić je kazala da je u jednom trenutku, za samo dva minuta uspjela da izlista 27 aktuelnih identitetskih zađevica koje u ovom trenutku „razapinju Crnu Goru“.

„Kao da se kod nas neprestano odvija manipulacija ravna onoj u filmu „Wag the dog“, i ide sve vrijeme, poput čuvene Zadruge. Tačne su, nažalost, riječi jednog novinara da „ljudi više vole to da čitaju nego „leba da jedu““, navela je Jelušić.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) kroz realizaciju projekta “Rereading – Rewriting. Improving media literacy in Montenegro”. Sadržaj je isključiva odgovornost agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove SAD. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.