fbpx
NaslovnicaMINA BusinessInvesticijeEskalacija trgovinskog rasta srušila Wall Street

Eskalacija trgovinskog rasta srušila Wall Street

Njujork, London, (MINA-BUSINESS) – Neočekivana eskalacija trgovinskog rata između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine i ljutita reakcija američkog predsjednika Donalda Trumpa na govor predsjednika Federalnih rezervi (Fed), Jeromea Powella, oštro je u petak spustila berzanske indekse na Wall Streetu.

Indeksi su tako zabilježili gubitke i četvrtu sedmicu zaredom, dok raste strah investitora da se kraju približava ekonomski uzlet, prenosi SEEbiz.

Iako je tokom sedmice Wall Street bio na putu blagog oporavka, nakon tri sedmice oštrog pada cijena dionica, eskalacija trgovinskog rata, kao i dosad nezabilježeni, oštri napadi nekog američkog predsjednika na čelnika američke centralne banke, rezultirali su gubitcima četvrtu sedmicu zaredom.

Dow Jones indeks potonuo je tako prošle sedmice 0,99 odsto, na 25.628 bodova, S&P 500 izgubio je 1,42 odsto na vrijednosti, završivši sedmicu na 2.847 poena, a Nasdaq 1,87 odsto, na 7.751 bod.

Samo u petak Dow je potonuo oštrih 623,34 bodova ili 2,3 odsto, S&P čak 2,59 odsto, a Nasdaq tri odsto. Pad S&P-a više od dva odsto u jednom danu dogodio se tako treći put od početka avgusta, a u zadnje četiri sedmice taj indeks je potonuo čak 5,8 odsto.

Kina je u petak najavila da će u znak odmazde na ranije najavljene dodatne američke carine na svoj izvoz u SAD, uvesti carine na američku robu vrijednu 75 milijardi USD, prvi put i na sirovu naftu. Peking će od početka septembra odnosno sredine decembra uvesti carine u rasponu od pet do deset odsto na 5,08 hiljada proizvoda iz SAD-a, uključujući soju, sirovu naftu i male avione.

Najavljene su i 25-postotne carine na uvoz automobila iz SAD-a te petpostotne carine na uvoz automobilskih djelova koje će stupiti na snagu 15. decembra.

To je odgovor Pekinga na poteze Trumpa koji je ranije uveo visoke carine na kineski uvoz u vrijednosti 250 milijardi USD i najavio dva nova kruga carina na dodatnih 300 milijardi USD kineskog uvoza, početkom septembra i sredinom decembra, uključujući mobilne telefone, laptopove, odjeću i igračke.

Trump je odmah oštro reagovao, poručivši putem Twittera da SAD ne treba Kinu.

“Našim snažnim američkim kompanijama je stoga naređeno da odmah počnu tražiti zamjenu za Kinu, uključujući da se vrate kući i svoje proizvode rade u SAD-u”, rekao je Trump.

Nejasno je po kojem bi zakonu Trump mogao narediti američkim kompanijama da prekinu svoje poslovanje u Kini ili da prestanu nabavljati određene proizvode iz te zemlje. Kasnije je Trump najavio i dodatne carine u visini od pet odsto na kinesku robu vrijednu 550 milijardi USD.

“Mnogo je zabrinutosti. Rekao bih da je Trumpovo tweetovanje uznemirujuće. Ovo je poštena reakcija tržišta. Mislim da niko nije vjerovao da će se sve dići na ovaj nivo”, ocijenio je strateg pri HJonesTradingu, Michael O’Rourke.

Uz eskalaciju trgovinskog rata, investitore na globalnim berzama već neko vrijeme muče i druge neizvjesnosti – nastavljeni protesti u Hong Kongu, izbijanje političke krize u Italiji i britanski Brexit. Zbog svega, boje se da se približava završetak decenije dugog ekonomskog uzleta.

Cijele sedmice stoga su nestrpljivo očekivali govor Powella, koji je na seminaru u Džekson Holu u petak rekao da će Fed odgovarajuće djelovati kako bi američka ekonomija ostala zdrava u sve lošijim uslovima u svjetskoj ekonomiji, ali nije signalizovao dalje smanjenje kamatnih stopa.

Trump je odmah uputio oštru kritiku Powellu.

“Moje je jedino pitanje je ko nam je veći neprijatelj: Jay Powell ili kineski predsjednik Xi?”, rekao je Trump.

Kasnije je Powellu poručio i da ga neće zaustavljati ako ponudi ostavku na čelu Feda.

I na evropskim berzama cijene dionica u petak su oštro pale, međutim zbog ranijih dobitaka, indeksi su završili sedmicu u plusu. Tako je frankfurtski DAX prošlu sedmicu ojačao 0,42 odsto, na 11.611 bodova, a pariski CAC 0,49 odsto, na 5.326 poena. Londonski Ftse međutim oslabio je 0,32 odsto, na 7.094 boda.

Na Tokijskoj berzi Nikkei indeks porastao je 1,4 odsto, na 20.710 bodova.
(kraj) sam

Najčitanije