fbpx
NaslovnicaMINA BusinessGlavni izazov borba protiv sive ekonomije

Glavni izazov borba protiv sive ekonomije

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Glavni izazovi u crnogorskoj ekonomiji u ovoj godini biće i dalje visoki udio sive ekonomije i veliki spoljnotrgovinski deficit u razmjeni robe, ocijenio je poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša, pohvalivši mjere fiskalne konsolidacije u prošloj godini.

Mugoša je kazao da se udio sive ekonomije, prema određenim projekcijama, kreće od 20 do 30 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

„To je negdje do milijardu EUR i mislim da moramo, i pored evidentnih pozitivnih rezultata u prethodnom periodu, mnogo hrabrije i principijelnije da uđemo u ‘okršaj’ sa sivom ekonomijom“, rekao je Mugoša agenciji Mina-business.

On smatra da je drugi izazov po crnogorsku ekonomiju u ovoj godini jedan višedecenijski problem, a to je veliki spoljnotrgovinski deficit u razmjeni robe koji iznosi preko dvije milijarde EUR.

„To znači da moramo mnogo više da razvijamo realni sektor i tu treba da damo prednost proizvodnji hrane i drvopreradi“, smatra Mugoša.

Izazov je, kako je ocijenio, i realizacija prve faze projekta izgradnje auto-puta, za koji svi očekuju da će biti gotov ove godine, a tu je takođe i optimizacija javne uprave gdje se mora uraditi mnogo.

„Takođe, moramo raditi na većem zapošljavanju domaće radne snage. Ako imamo podatak da se u Crnoj Gori mnogo više zaposli strane radne snage zbog turističke sezone u odnosu na domaću, mislim da u tom dijelu možemo da uradimo mnogo više iako ohrabruje podatak da je prošle godine bilo preko 11,6 hiljada zaposlenih naših ljudi na sezonskim poslovima, mnogo više nego u ranijem periodu“, poručio je Mugoša.

On je saopštio da je u prošloj godini zabilježen rast izvornih prihoda koji je prije svega posljedica rasta zaposlenosti, efekata turističke sezone i pojačanog rada inspkcijskih organa.
S druge strane zabilježen je kontrolisani rast potrošnje.

„Kada to sumiramo imamo suficit tekuće potrošnje što je jedan od glavnih ciljeva definisanih u Fiskalnoj strategiji što znači da smo kao država uspjeli da sve tekuće rashode finansiramo isključivo iz izvornih prihoda, odnosno država je bila u mogućnsoti da sve svoje javne funkcije finansira iz izvornih prihoda, a da do zaduženja dođe ukoliko želimo da refinansiramo postojeći dug odnosno ukoliko želimo da tim dodatnim sredstvima finansiramo projekte iz kapitalnog budžeta“, dodao je Mugoša.

Prema njegovim riječima, kao rezultat toga bilježi se konstantno smanjenje budžetskog deficita.

„Prije dvije godine je bio na nivou od 5,8 odsto, prošle godine se nadamo da će biti ispod tri odsto, a to je jedan od kriterijuma Mastrihta, ove godine je planiran deficit ispod jedan odsto, a već u narednoj da uđemo u zonu suficita“, saopštio je Mugoša.

On je rekao da su svi ti parametri su stvorili pretpostavke da dođe do povećanja minimalne zarade od 15 odsto.

„To nije dovoljno, ali ako uzmemo podatak da ona nije mijenjana od 2013. godine mislim da je to poztivan iskorak. Takođe, uspjeli smo da smanjimo doprinose na teret poslodavca za dva odsto i da na taj način rasteretimo poslodavce od visokih troškova fiskalnog opterećenja rada“, zaključio je Mugoša.

Najčitanije