Građani i dalje ne znaju koliko će koštati autoput

188

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Prioritetna dionica autoputa Bar-Boljare trebalo bi da doprinese boljem razvoju sjevera i povezivanju sa državama regiona, iako građani, kako tvrde iz nevladinog i civilnog sektora, i dalje ne znaju koliko će koštati izgradnja, ocijenjeno je na okruglom stolu u Podgorici.

Izvršni direktor kompanije Monteput, Jonuz Mujević, je na okruglom stolu, koji je organizovala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), kazao da je krajnji rok za puštanje u rad autoputa septembar naredne godine.

“Autoput je trebalo da bude završen u maju ove godine, ali će kasniti zbog određenog nesnalaženja kod projektovanja, usklađivanja sa evropskom dokumentacijom i hidrogeoloških istraživanja”, rekao je Mujević.

On je naveo da se ovih dana privode kraju pregovori za potpisivanje aneksa ugovora.

“Ima određenih poteškoća u realizaciji dosadašnjih radova. U Monteputu smo očekivali da ta dinamika ide brže”, dodao je Mujević.

On je ocijenio da se radi o najzahtjevnijoj dionici na autoputu, koja će imati 20 mostova, deset tunela i sa nadmorskom visinom koja će varirati od 50 metara do 1,1 hiljadu metara.

Mujević smatra da će autoput donijeti brojne benefite, koji se prije svega ogledaju u ravnomnjernijem regionalnom razvoju, boljem povezivanju sjevera i juga, kao i unaprijeđenju turizma i infrastrukture.

“Realizacijom prve faze autoputa završiće se i objekti koji će služiti za elektro napajanje, čime ćemo dobiti sigurnije napajanje”, rekao je Mujević.

On je kazao da je na izgradnji prve dionice autoputa angažovano 3,4 hiljade radnika, od čega 2,1 hiljada Kineza.

Okrugli sto na temu Autoput Bar Boljare – četiri godine kasnije, MANS je organizovao u okviru projekta koji finansira Delegacija Evropske unije (EU) u Podgorici.

Koordinatorka javnih finansija u MANS-u, Ines Mrdović, kazala je da će troškovi izgradnje prioritetne dionice preći milijardu EUR.

“U izgradnju autoputa se ušlo iz idejnog, a ne glavnog projekta. Sada se postavlja pitanje koliko će ovo kašnjenje od godinu i po uticati na povećanje cijene kroz troškove upravljanja projektom”, saopštila je Mrdović.

Ona je rekla da vrijednost podizvođačkih radova iznosi 400 miliona EUR, a da od tog iznosa na Bemax otpada 235 miliona.

“Tu su i druge crnogorsk kompanije – Cijevna komerc, Ramel i Montenegro Petrol. Promet robe i usluga koji je oslobođen plaćanja poreza za ove četiri kompanije iz Crne Gore iznosi 150 miliona EUR”, tvrdi Mrdović.

Ona je dodala i da su ukupne ostale subvencije ogromne i da obuhvataju nenaplaćene carine, povraćaj akcize na gorivo i oslobađanje od poreza na dodatu vrijednost (PDV).

“Izostaje međutim suštinska kontrola. Poreska uprava (PU) je za ove četiri godine obavila samo jednu kontrolu kompanije China Road and Bridge Corporation (CRBC). Podizvođače nijesu kontrolisali, tako da je čitavi projekat obavijen velom tajne”, tvrdi Mrdović.

Ona je upozorila da se i druga dionica, kao i prva, ugovara iza “zatvorenih vrata” na bazi idejnih rješenja.

Pomoćnik direktora PU, Sreten Grebović, kazao je da je obavljena jedna potpuna kontrola kompanije CRBC, ali da se jednom mjesečno obavljaju i kancelarijske kontrole, kako bi se kasnije uporedili podaci.

“Za 99 podizvođača dostaviću informaciju u vidu zapisnika o obavljenim kontrolama”, rekao je Grebović.

On je saopštio da se radi o ozbiljnom izvođaču radova i da su Vlada i nadležno Ministarsvo pristupili brižljivoj analizi projekta.

“PU na mjesečnom nivou obavlja nadzor nad poslovanjem izvođača radova, kako ne bi došlo do zloupotreba i pojava koje bi kreirale sivu ekonomiju. CRBC posluje u skladu sa međunarodnim standardima”, tvrdi Grebović.

Ekonomska analitičarka, Mila Kasalica, ocijenila je da su ključna tri toka dokumentacije – tok eksproprijacije, građevinske i finansisjke dokumentacije.

“U ovom trenutku još nemamo dovoljno informacija ko je odgovoran za ukrštanje ovih informacija i kako su novčani tokovi upareni. Veoma je važno da se pronađu modeli i sa javnošću podijeli kako se radi kontroling ukupne dokumentaciono-finansijske baze podataka”, kazala je Kasalica.

Taj kontroling, kako tvrdi, mora biti internog karaketera.

“Smatram da u ovom trenutku upravljanje finansijskom dokumentacijom nije dovoljno transparentno podijeljeno sa građanima”, rekla je Kasalica.

Ona je dodala da nije protivnik autoputa, ali da ta priča ne može biti politička, već jedino ekonomsko razvojna.

“Ugovorom o preferencijalnom zajmu arbitraža nije definisana nigdje u Evropi, ni u Americi, već je vezana za kinesku arbitražnu komisiju. To je samim tim visoko osjetljiva situacija za nas na dugi rok. Želim, ipak, da vjerujem da nećemo doći u tu situaciju”, poručila je Kasalica.

Direktorica Sektora za finansijsku stabilnost, istraživanja i statistiku u Centralnoj banci (CBCG), Marijana Mitrović Mijatović, kazala je da je veoma teško izdvojiti uticaj autoputa na ekonomiju države.

Ona je među pozitivnim indikatorima uticaja autoputa na ekonomiju navela rast zaposlenosti u građevinarstvu i veću produktivnost, a među negativnim pritisak na budžet, koji je evidentan od 2015. godine, kao i rast deficita.

Koordinator istraživanja u Bankwatch-u, Pippa Gallop, rekla je da ljudi nijesu svjesni činjenice da autoputevi nijesu baš uvijek profitabilni.

“Prihodi od putarina skoro nikad ne pokriju troškove izgradnje i mnoge vlade su napravile grešku jer su očekivale pokrivanje tih troškova”, objasnila je Gallop.

Ona smatra da po tom pitanju treba biti posebno oprezan, jer se često precijeni prihod od putarina.

Kada je u pitanju izgradnja druge dionice, Gallop je poručila da je bolje sačekati i vidjeti kako funkcioniše prva, pa pronaći model za finansiranje sljedeće.