Kazna za izdavanje lažnog računa do 40 hiljada EUR

34
sabinevanerp (CC0), Pixabay

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Kompanija koja ne izda elektronski fiskalizovani račun od januara naredne godine rizikuje da plati kaznu do 40 hiljada EUR, što je znatno više nego što maksimalno predviđa važeći zakon.

Zakonom o elektronskoj fiskalizaciji proizvoda i usluga predviđena je kazna od osam hiljada do 40 hiljada EUR za kompaniju ako ne izdaje fiskalne račune korišćenjem fiskalnog servisa i još niz prekršaja.

Kazna od dvije hiljade do 12 hiljada EUR predviđena je za preduzetnika, a od 1,3 hiljade do četiri hiljade EUR za pojedinca.

Važeći zakon o porezu na dodatu vrijednost (PDV) predviđa kaznu od tri hiljade EUR do deset hiljada EUR za preduzeće koje ne izda račun, a od šest hiljada do 20 hiljada EUR ako PDV ne obračuna u trenutku nastanka obaveze, piše Pobjeda.

Iz Ministarstva finansija su objasnili da su se na značajno povećanje kazni odlučili između ostalog i zato što je to bila preporuka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Komentarišući očekivani efekat većih kazni predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, Predrag Sekulić, Pobjedi je kazao da vjeruje u njihovu djelotvornost.

“Vjerujem da će povećane novčane kazne za neizdavanje validnih fiskalnih računa uticati na smanjenje sive ekonomije”, rekao je Sekulić i dodao da smatra daje preporuka MMF na mjestu.

Ekonomski analitičar i profesor Fakulteta za menadžment Vasilije Kostić ne spori da visina kazni ima ključnu ulogu u poštovanju pravila, ali “samo pod određenim uslovima, a ne apsolutno”.

U datim uslovima visina kazni nije adekvatan instrument i neće, kako je naveo, rezultirati poboljšanjem time što će se kazne povećati.

Prema riječima Kostića, MMF i međunarodne organizacije ovoga puta nijesu u pravu.

“Taj je stav zasnovan na neselektivnim, konsekventnim i konzistentnim sistemima, kakvi su u njihovim zemljama, što se još ne može reći za naš sistem”, smatra Kostić.

On je saopštio da su kazne jedan dio mehanizma, da dolaze na kraju i da svoju ulogu postižu samo ako su izvršene.

“Međutim, kod nas djelovi mehanizma koji prethode kažnjavanju ne funkcionišu kako treba, već selektivno, a u određenom broju slučajeva do njih i ne dolazi, jer ko ima formalan ili neformalan uticaj, odnosno ‘vezu’, izbjegne kažnjavanje. Oni drugi plaćaju ceh. U takvom sistemu visina kazni ne može mnogo pomoći u poboljšanju poštovanja propisa, jer se ništa neće promijeniti”, zaključio je Kostić.