fbpx
NaslovnicaMINA BusinessStereotipi i predrasude jedna od ključnih barijera

Stereotipi i predrasude jedna od ključnih barijera

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Veća odgovornost žena prema porodici, nedovoljan nivo menadžerskog i radnog iskustva, uloga koju im dodjeljuje društvo, kao i brojni stereotipi i predrasude, ključne su barijere ženskog liderstva u preduzećima, pokazalo je istraživanje za potrebe izrade indeksa rodne ravnopravnosti.

Načelnica Odsjeka statistike demografije i migracija u Monstatu, Snežana Remiković, kazala je da je indeks rodne ravnopravnosti, koji je prvi put utvrđen za Crnu Goru, prošle godine iznosio 55, a u EU 67,4.

„Sa vrijednošću indeksa 55, Crna Gora je na polovini puta ka postizanju potpune rodne ravnopravnosti“, rekla je Remiković na sjednici Koordinacionog odbora za žensko preduzetništvo Privredne komore (PKCG).

Na toj sjednici je razmatrana informacija o indeksu rodne ravnopravnosti, prema kojem su u Crnoj Gori žene najmanje jednake kada je riječ o parametrima koji mjere moć, vrijeme, znanje, novac i rad, a najviše u oblasti zdravlja.

„Kada je u pitanju mjerenje domena rada, bilježi se horozontalna i vertikalna segregacija, odnosno nedovoljna zastupljenost žena u različitim vrstama zanimanja kao i na vodećim pozicijama“, saopštila je Remikoić.

Indeks pokazuje razliku u platama od 16,1 odsto, uz objašnjenje da su žene više angažovane u slabo plaćenim zanimanjima i sektorima, kao i da su često gurnute da se bave tim poslovima uprkos većem nivou obrazovanja.

Iz Monstata su pozvali donosioce politika da doprinesu napretku Crne Gore u toj oblasti.

Predstavnici Ministarstva ekonomije su saopštili da je taj Vladin resor prošle godine unaprijedio programe podsticaja preduzetništva, prevashodno kroz unapređenje inovativnosti malih i srednjih preduzeća, povećanje regionalne i lokalne konkurentnosti, nefinansijsku i podršku razvoju preduzetništva te uspostavljanje i promociju mentoring usluga.

Predstavnica Ministarstva Ana Šebek kazala je da sve zajedničke mjere i aktivnosti donose rezultate, o čemu najbolje govori to što je 24 odsto preduzeća u vlasništvu žena, što je prije desetak godina bilo nezamislivo.

„U Crnoj Gori je 2011. godine bilo samo 3,02 hiljade preduzeće u većinskom ženskom vlasništvu, a u prošloj godini 6,99 hiljada“, navela je Šebek.

Zavod za zapošljavanje (ZZZ) kroz program za kontinuirano stimulisanje zapošljavanja i preduzetništva pruža finansijsku podršku nezaposlenima, tehno-ekonomskim viškovima, preduzetnicima i malim preduzećima pod uslovom da se kreiraju najviše tri novootvorena radna mjesta.

Predstavnica ZZZ Irena Perić kazala je da je na prvi poziv u okviru Programa grantova za samozapošljavanje konkurisalo 135 osoba, od čega 62 žene.

„Pozitivno je ocjenjeno 49 biznis ideja preduzetnica, a ugovor potpisan sa njih 44“, rekla je Perić i dodala da je riječ o bespovratnim sredstvima iz pretpristupnih fondova EU, od tri do 7,5 hiljada EUR.

I lokalne samouprave imaju finansijske i nefinansijske linije podrške, čime se stvaraju uslovi za investicije i otvaranje novih radnih mjesta kroz podršku biznis idejama, čije su kreatori i žene preduzetnice.

Bar je u prošloj godini opredijelio 100 hiljada EUR za razvoj preduzetništva, a na konkurs opštine najviše su se javljale žene, što potvrđuje da su se one pokrenule, posebno u ruralnim područjima.

Opština Tivat je prošle godine žensko preduzetništvo podržala sa deset hiljada EUR, a sredstva su dodijeljena i kreativnim radionicama za žensko socijalno preduzetništvo i preduzetničkoj učionici u osnovnoj školi.

Predstavnica Instituta za preduzetništvo i ekonomski razvoj, Dragana Radević, pozvala je opštine da nastave sa programima podrške, jer su rezultati u razvoju ženskog preduzetništva već evidentni.

Podrška početnicama u biznisu je od 2018. godine u fokusu Opštine Herceg Novi, a u toku je javni konkurs za dodjelu 20 hiljada EUR bespovratne finansijske podrške ženskom preduzetništvu.

Iz Opštine Nikšić su kazali da je ta lokalna samouprava prepoznala šansu za razvoj preduzetništva posebno u ruralnom području, kao i da je poseban doprinos podsticanju poslovanja dao Tehnopolis. U toj Opštini očekuju da će i žensko preduzetništvo ostvarivati bolje rezultate.

Opština Pljevlja je, prema riječima njenih predstavnika, prepoznala značaj razvoja ženskog preduzetništva, zbog čega mu pomaže mjerama finansijske i nefinansijske podrške. Ove godine je osam hiljada EUR opredijeljeno za žensko preduzetništvo, odnosno deset hiljada za preduzetništvo i turizam.

Prethodne godine su prvi put budžetom Opštine Kolašin predviđene subvencije od 57 hiljada EUR, od čega je deset hiljada namijenjeno razvoju ženskog preduzetništva. Isti iznos biće opredijeljen preduzetnicama i ove godine.

Glavni grad je ove godine, za potrebe stimulisanja razvoja preduzetništva i poljoprivrede, izdvojio 330 hiljada EUR, deset odsto više nego prethodne. Novina je da su u toj lokalnoj samoupravi, prema riječima njenih predstavnika, prošle godine počeli da stimulišu žensko preduzetništvo, iznosom od 20 hiljada EUR.

Investiciono razvojni fond (IRF) će u programe finansijske podrške za ovu godinu ukupno plasirati 200 miliona EUR kroz 36 kreditnih linija. Ženama će i ove godine biti namijenjena tri programa podrške, sa pojedinačnim kreditinim linijama vrijednim do deset hiljada, 50 hiljada i milion EUR.

Najčitanije