fbpx
NaslovnicaArhivaPolitika proširenja ostaje aktuelna bez obzira na izbore u maju

Politika proširenja ostaje aktuelna bez obzira na izbore u maju

Podgorica, (MINA) – Proširenje, kao jedna od najuspješnijih politika Evropske unije (EU) ostaće aktuelna, bez obzira na ishod izbora za Evropski parlament, ocijenio je glavni pregovarač sa EU, Aleksandar Drljević.

Prema njegovim riječima, politika proširenja će ostati aktuelna, jer i EU vidi značaj u proširenju na države Zapadnog Balkana.

Drljević je u intervjuu agenciji MINA kazao da su predstojeći izbori u Evropskom parlamentu od velike važnosti, jer će njihov ishod u velikoj mjeri uticati i na budućnost odnosa Crne Gore sa EU.

„Nadam se da će i novi sastav Evropskog parlamenta nastaviti da bude posvećen politici proširenja EU i produbljivanju i jačanju odnosa sa našim regionom“, kazao je Drljević.

Kako je kazao, Crnu Goru u narednom periodu očekuje nastavak opsežnih reformi.

„Stalna podrška EU je neizostavan element, kako bi se evropska integracija ovog dijela Evrope sprovela na najkvalitetniji i najefikasniji način“, kazao je Drljević.

S druge strane, dodao je on, Crna Gora je čvrsto orjentisana prema evropskim vrijednostima i standardima.

„Ne zbog pukog članstva nego zato što ovaj proces garantuje stvaranje boljih uslova i kvaliteta života našim građanima. Upravo iz tog razloga posvećenost članstvu u EU, potvrđujemo održivim reformama i napretkom u svim oblastima“, poručio je Drljević.

Kako je naveo, Crna Gora je snažno posvećena svom evropskom cilju.

„To potvrđuje jasna i odlučna politika koju vodi Vlada i rezultati reformi koje sprovodimo. To je put koji smo odabrali maja 2006. godine i koji slijedimo, uvjereni da će donijeti dobrobit našim građanima“, kazao je Drljević.

Drljević je ukazao da je Crna Gora dosad otvorila 32 pregovaračka poglavlja od ukupno 33 koja pregovara što je, smatra on, dovoljan razlog za zadovoljstvo napretkom države na putu prema EU.

„Poseban razlog za zadovoljstvo leži u činjenici da smo krajem prošle godine otvorili jedno od najzahtjevnijih, poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene. Ostaje nam još jedno – Konkurencija, i nadam se da ćemo u mjesecima pred nama biti u prilici da otvaranjem tog poglavlja zatvorimo jednu fazu u pregovorima i počnemo sa postepenim zatvaranjem poglavlja“, naveo je Drljević.

Kako je rekao, otvaranje i zatvaranje pregovaračkih poglavlja zapravo znači da Crna Gora jača unutrašnju spremnost za članstvo.

On je istakao da članstvo u EU nije jedini cilj, već da je demokratizacija društva i unaprjeđenje života građana suštinski cilj tog procesa.

„U jednom tako kompleksnom i sveobuhvatnom procesu teško je izdvojiti oblast koja nosi najviše izazova, ali svakako da je oblast vladavine prava nezaobilazna kada govorim o prioritetima“, naveo je Drljević.

Prema njegovim riječima, o napretku u toj oblasti najbolje govore nalazi iz nedavno objavljenog Radnog dokumenta Evropske komisije (EK) o stanju u poglavljima 23 i 24 u Crnoj Gori.

„Ono što je sigurno je da će Vlada nastaviti i u narednom periodu, zajedno sa drugim državnim institucijama i svojim građanima, transformaciju društva u skladu sa sistemom evropskih vrijednosti zasnovanim na vladavini prava, čuvajući dobrobit svojih građana“, kazao je Drljević.

Upitan koliko će biti zahtjevni pregovori u poglavlju 27, kazao je da će zatvaranje tog poglavlja biti izazov.

„Samim tim što poglavlje 27 spada u jedno od najizazovnijih pregovaračkih poglavlja, kako po obimnosti pravne tekovine, tako i po finansijskoj zahtjevnosti za sprovođenje evropskih ekoloških standarda, svjesni smo da će ispunjavanje kriterijuma za zatvaranje tog poglavlja biti izazov za nas“, rekao je Drljević.

Kako je naveo, zbog ogromnog posla koji se očekuje na zatvaranju tog poglavlja, bilo bi nezahvalno procijeniti kad će se to desiti.

„U finansijskom dijelu, prema našoj procjeni, Crnoj Gori će za poglavlje 27 do 2035. godine biti neophodno više od 1,4 milijarde EUR, od čega će najviše, oko 800 miliona EUR, biti potrebno za izgradnju i održavanje postrojenja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda i infrastrukture u oblasti pijaće vode i zaštite od poplava“, rekao je Drljević.

Kako je rekao, u planu je da dosta novca bude uloženo u funkcionalan sistem upravljanja otpadom, dostizanje standarda kvaliteta vazduha u skladu sa propisima EU, u zaštitu prirode i druge oblasti koje to kompleksno poglavlje obuhvata.

„Pomenuta cifra je rezultat procjene u periodu tokom izrade dokumenta iz 2016. godine, a tokom 2019. godine uradićemo novu detaljnu analizu potrebnih finansijskih sredstava koji su neophodni za sprovođenje obaveza, a posebno izgradnje infrastrukture, kao i potrebnih izvora finansiranja svih aktivnosti“, rekao je Drljević.

Kako je najavio, u predstojećim mjesecima nastaviće sa ispunjavanjem obaveza, kako bi bili spremni da postignu internu spremnost za zatvaranje još šest pregovaračkih poglavlja.

On je rekao da imaju pozitivne signale da su ispunjeni uslovi za privremeno zatvaranje poglavlja 7 – Pravo intelektualne svojine.

„Što se tiče ispunjavanja završnih mjerila u drugim poglavljima, uspostavili smo stabilan tempo aktivnosti, posebno u poglavljima 6, 10, 20, 21 i 28“, kazao je Drljević.

Vlada Crne Gore je, rekao je Drljević, intenzivirala rad na zaokruživanju započetih reformi kako bi tokom 2019. dostigla internu spremnost za njihovo privremeno zatvaranje.

Na pitanje da li proces proširenja može biti usporen ukoliko se nastavi trend da u državama članicama EU prevladavaju nacionalističke politike, Drljevć je odgovorio da je nesporan uspon euroskepticizma i nacionalističkih tendencija unutar država članica Unije.

„Vjerujem da će zaustavljanje takvih tendencija, uz podsticanje jedinstva i solidarnosti biti prioritet EU i njenih država članica u narednom periodu“, kazao je Drljević.

Ohrabrujuće je, smatra on, što pristupanje EU podržava oko dvije trećina građana i što EU vide kao najvažnijeg partnera koji podržava Crnu Goru već 20 godina.

„Kada je EU snažno opredijeljena za uključivanje Zapadnog Balkana pod svoje okrilje, a države regiona dosljedne svom evropskom putu, nema bojazni od drugog upliva ili prisustva koji mogu biti jači od toga“, poručio je Drljević.

On je rekao da svi moraju biti realni kada je riječ o trenutnim i budućim izazovima s kojima se suočava EU, kao i svaka od njenih članica.

„Čak i u idealnim uslovima, proširenje EU je izazov, imajući u vidu da taj proces znači troškove, utiče na institucionalne aranžmane i zahtijeva javnu podršku. Važno je održati saradnju živom tako što ćemo u pregovorima predstaviti vidljive i konkretne rezultate za obje strane“, kazao je Drljević.

Kako je kazao, gledajući na Zapadni Balkan iz perspektive višestrukih izazova sa kojima se EU suočava, integracija regiona u Uniju još predstavlja mogućnost, prije nego rizik, jer je Zapadnom Balkanu, kako to često ističu i evropski zvaničnici, mjesto u EU.

Upitan da li se bojkot opozicije može negativno odraziti na put Crne Gore ka EU, Drljević je odgovorio da proces pristupanja države EU nije samo proces Vlade već cjelokupnog društva i zainteresovanih strana, među kojima su parlamentarne političke partije i civilni sektor.

„Stav EU po tom pitanju je više puta jasno iskazan – konstruktivno i aktivno angažovanje svih aktera procesa pregovora od velikog je značaja za dalji napredak države prema EU“, ukazao je Drljević.

Sa druge strane, dodao je on, pregovori sa EU predstavljaju proces koji ima svoju dinamiku uprkos dešavanjima na unutrašnjem političkom planu i koji podrazumijeva sprovođenje sveobuhvatnih reformi u brojnim oblastima.

„Iako je Crna Gora predanim radom i rezultatima došla do bilansa od 32 otvorena poglavlja, jasno je da je za uspješan nastavak reformskih procesa važno aktivno učešće i doprinos svih struktura društva“, naveo je Drljević.

On je naglasio da Crna Gora može da se pohvali stabilnim pozitivnim trendom koji je prisutan godinama kad je u pitanju stav građana u odnosu na evropsku integraciju Crne Gore.

Prema posljednjem istraživanju javnog mnjenja, pozitivan stav o EU ima 67,4 odsto građana, a pristupanje Crne Gore EU lično podržava 65,9 odsto građana.

On je rekao i da građani Crne Gore nemaju dilemu da je budućnost države u EU, što bi na referendumu, prema rezultatima istraživanja, potvrdilo 86 odsto opredijeljenih.

„Evroskepticizam i pad podrške je prirodna pojava i sastavni dio procesa pristupanja jedne države EU. Ipak, nasuprot trendovima pada podrške što je zemlja bliža EU, koji su zabilježeni u ranijim proširenjima, mi još, na izmaku šeste godine pregovora, imamo stabilnu, dotrećinsku podršku članstvu“, naveo je Drljević.

On je rekao da izlazak jedne od članica iz EU nije u duhu politika Unije.

„Ali, s druge strane, poruke iz EU su jasne – politika proširenja je aktuelna i EU će se i dalje širiti na sve zemlje koje su spremne da usvoje evropske standarde. Crna Gora je svakako jedna od tih država“, zaključio je Drljević.

Najčitanije